GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 34
- ratarstvo
Ratarstvo je grana poljoprivrede u čvrstoj sprezi sa stočarstvom, jer kako je prethodno
rečeno proizvodnja skupe stočne hrane povećava inpute u stočarstvu i time poskupljuje
proizvodnju. Na ovom području zasijava se prosječno oko 1340ha ratarskih kultura i to
žitarica (pšenica, ječam, kukuruz) u površini od 517ha,zatim krmnog bilja i djetelinsko
travnatih smjesa u površini od 314ha, krumpira i ostalog povrća 539ha, te pojedinih
međuusjeva u površini od 202ha. Nema velikih sjetvenih površina, zbog velike usitnjenosti
posjeda, tako da najveće površine ne prelaze 2ha. Prosječni prinosi pšenice su 3,2t/ha,
ječma 2,8ha, kukuruza 2,9t/ha, krumpira 8t/ha. Najznačajnije ratarske površine se nalaze
u dlini rijeke Mirne i Bračane, te na zaravnima brdskog područja, odnosno na terasastim
površinama, gdje se ratarske površine uzgajaju kao međukulture. Od prerađivačkih
kapaciteta značajna su 2 mlina u privatnom vlasništvu.
- agroekonomika
Za ovaj segment poljoprivredne proizvodnje treba ukratko opisati neke značajne
momente. Poznati problemi jesu: poljoprivrednici nemaju registriranu proizvodnju (osim
vinogradarstva i vinarstva), ne vode evidenciju o proizvodnji, odnosno evidenciju troškova
inputa i prihoda od poljoprivredne proizvodnje. Zato je teško izraditi djelomični proračun
gospodarstva, koji bi bio osnova za analizu eventualnih mogućnosti uštede na
gospodarstvu. Nadalje, visoke cijene repromaterjala, opreme i mehanizacije u koju se
posljednjih godina malo investira, usitnjenost parcela, nedostatak kvalitetnih kreditnih
sredstava. Pozitivni momenti su mogućnost prodaje viškova mlijeka, maslinovog ulja,
viškova grožđa većim proizvođačima vina, te ostvarivanje kreditnih linija putem Fonda za
razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre.
1.1.2.1.3. Turizam i ugostiteljstvo
Turizam i ugostiteljstvo u privrednoj strukturi Grada Buzeta ne zauzima istaknutije mjesto.
U ovoj grani ostvaruju se dosta niski ekonomski i financijski rezultati a zapošljava relativno
mali broj ljudi. Bez obzira na komparativne prednosti i uvjete koje područje Grada Buzeta
posjeduje za razvoj raznih vidova turizma (seoskog, izletničkog, lovnog, vikend i dr.), ono
se nije uspjelo jače uključiti u privredu Buzeštine. Bogatstvo kulturno-povjesnih
spomenika, blizina velikih i značajnih turističkih mjesta, blizina zapadnoevropskog tržišta
predstavlja okosnicu za jači razvoj turizma na ovom području. Međutim, nasuprot ovim
prednostima zbog objektivnih i subjektivnih razloga, sporog i nedovoljnog rada na
valorizaciji kulturno-povjesnih spomenika, prezentaciji ovog područja kao područja
bogatog niskom i visokom divljači itd. rezultati su izostali.
Zbog cjelokupne transformacije našeg društva nekadašnji nosioci turističke djelatnosti su
transformirani, a pravi nosioci turističke djelatnosti postali su:
- Turistička zajednica Buzet,
- Vlasnici ugostiteljskih građevina,
- Lovačka društva,
- Ribolovno društvo “Mirna” Buzet.
Slijedom toga okosnicu turističkog prometa ne čini više broj noćenja već broj posjetitelja i
njihova izvanpansionska potrošnja. Zbog razloga koji su ranije spomenuti i izrazite
poduzetničke aktivnosti svih subjekata u ovoj djelatnosti nema sezonskih oscilacija u
prometu. No, bez obzira što je područje Buzeštine poznato lovno područje inozemne
klijentele, prednosti koje postoje za razvoj ovog vida turizma nisu se jače iskoristile.
Dovoljno je napomenuti da na području Grada Buzeta nema niti jedna građevina koja
pruža usluge ovoj vrsti turista. Bogatstvo kulturno-povjesnih spomenika pruža mogućnost
za razvoj izletničkog i kulturnog turizma i potrebno ih je uključiti u tijeku turističke sezone u
dnevne ili poludnevne izlete priobalnih turista.