GRADA BUZETA

More documents

Recommendations

Info

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 18 gdje su padine strme i pogodne za razvoj tog tipa erozije. Tu se javljaju ekstremne forme erozije, kao što su duboke jaruge, te obrušavanje terena. Biljke se teško zakorjenjuju na takovim padinama i poduzimanje bilo kakovih sanacija na ovim terenima je vrlo skupo, a najčešće nemoguće. Erozija spiranja razvijena je na ogoljelim terenima bez zemljišta i vegetacije. Pedološki sloj je ispran i vrlo se teško obnavlja. Erozija podsijecanjem padina pojavljuje se u nižim dijelovima reljefa. Sanacija erozije u slivu Butoniga predstavlja osnovnu problematiku eksploatacije akumulacije za vodoopskrbu i treba poduzeti sve da se smanji donos zemljišnog materijala u akumulaciju. Okršeni kompleks vapnenca sastoji se uglavnom od kriptokristalastih, pretežito morskih sedimenata. Vapnenci su najčešće uslojeni, rjeđe masivni. Inženjerskogeološke značajke ovog kompleksa su velika i jasna raspucanost, obično nejednolika okršenost i podložnost mehaničkom raspadanju, uz tvorbu sipara na padinama, i to posebice uzduž padina Ćićarije. Sipari su sastavljeni od ulomaka vapnenaca, nepravilnoga oblika. Uglavnom su grube poroznosti, dobre propusnosti i lako se ocjeđuju. Stabilnost terena vapnenjačkog kompleksa je velika. Kod građevinsko - tehničkih zahvata treba obratiti pažnju na kaverne, manje ili veće šupljine i prostorije, neposredno ispod površine, ili u dubljim dijelovima. Zbog raspucanosti i okršenosti, te površine neobrasle vegetacijom, dolazi do infiltracije najvećeg dijela padalina u podzemlje, tako da su površinski dijelovi bez vode. Kompleks je u cjelini vodopropustan. Ovi sedimenti nalaze se u području rijeke Mirne, dijelu tektonskog prodora, odnosno Bujske antiklinale, zapadno od Buzeta, te u području Ćićarije. Fluvijalni i koluvijalni sedimenti kvartara prostorno su ograničeni na određeno područje. Fluvijalni sedimenti nastali su radom tekućica, rijeka. Pretežito su to šljunkovito - pjeskoviti sedimenti, a mjestimično u njima ima i nakupljenoga glinovitog materijala, rjeđe i mulja. Najčešće su pokriveni prašinastim glinama. Slabo su složeni i nejasno uslojeni. Na području Grada Buzeta zauzimaju manje površine, a vezani su za doline rijeka odnosno potoka (Mirna, Butoniga). Koluvijalni sedimenti nastali su pokretima na padinama. Na području Grada Buzeta zastupljeni su samo sipari, a nalazimo ih uglavnom uzduž padina Ćićarije. 1.1.1.2. STANJE OKOLIŠA Najznačajniji prirodni resursi Buzeštine su plodno tlo, šume, površinske i podzemne vode, rezerve gline i tehničkog građevnog kamena. 1.1.1.2.1. Tlo Glavni tipovi tla su vrlo plitka skeletoidna tla, degradirana crvenica, litogeno-karbonatna tla na laporima, a na kraškim poljima deluvijalno-aluvijalna i močvarna tla. Obradive površine nalaze se u riječnim dolinama Mirne, Bračane, Butonige i kraškim poljima Čiritež, Račko Polje te obroncima brda. Površine uz obronke brda sposobne su za intenzivnu proizvodnju dok su površine u dolinama podložne plavljenju. Na ovakve okolnosti uvjetuju i klimatske prilike. Možemo razlikovati dva tipa klime i to: Prvi tip koji obuhvaća područje ispod 500m n.m. i pripada toplo umjerenoj klimi, za koji je karakteristično da su ljeta vruća, jer je srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Kišno razdoblje je široko rascjepano u sporedni (svibanj, lipanj) i jesenski maksimum (listopad, studeni). Najsušniji dio godine pada u rano proljeće (ožujak) i toplo godišnje doba (kolovoz).
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 19 Drugi tip obuhvaća predplaninsko i planinsko područje Krasa iznad 500m n.m. i ima karakteristike toplo-umjerene klime. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između - 3 stupnja i +18 stupnjeva. Ljeta su svježa s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborine su jednako raspoređene na cijelu godinu, a najsušniji dio godine pada u rano proljeće i toplo godišnje doba. Sporednom maksimumu oborine u početku toplog dijela godine (svibanj, lipanj) produžuje se glavni maksimum oborina u kasnoj jeseni (studeni), koji je znatno veći od sporednog. Poljoprivredne površine predstavljaju česte uzročnike zagađenja tla a neposredno i vodotoka i podzemnih voda. Naime opasnost od velikog rabljenja pesticida, na nestručan i nekontroliran način, a u svrhu pospješivanja rasta biljaka ili njihove zaštite, izaziva štete u čovjekovu okruženju. U prirodnom okruženju postoji ustaljena ravnoteža između svih oblika života, a unošenjem biocidnih kemikalija u ekosistem može se uveliko naručiti ista. Poznati su slučajevi stradavanja pčela, ptica, riba, pasa i mački, kada su pesticidi nestručno korišteni po pitanju davanja većih koncentracija u tretiranju, uz nepoštivanje zakonskih propisa, pa čak i odlaganja ambalaže na neodgovarajuća mjesta. Pesticidima se pripisuje zagađenja tla, vode, zraka i hrane, a ujedno uništavaju korisne organizme. Posljednjih godina zabranjena je proizvodnja i uporaba znatnog broja pesticida, ili im je ograničena uporaba, a tu se prioritetno vodilo računa o onim najotrovnijim, ali je i dalje u uporabi ostao znatan broj otrovnih pesticida. Nažalost ne postoji djelotvoran način kontrole i uporabe ovih preparata a nisu ni vršena ispitivanja na području Grada Buzeta no valja uporabu pesticida što više racionalizirati, a to je prioritetan zadatak poljoprivrednih stručnjaka koji predlažu određene vidove poljoprivredne proizvodnje na lokalitetima Grada Buzeta pa i šire. U korištenju pesticida treba postojati i kontinuitet stručnog nadzora od tvornica za proizvodnju, prodavatelja pa do korištenja u direktnoj proizvodnji. 1.1.1.2.2. Zrak Grad Buzet nema svoju meteorološku postaju a niti bilo kakvu postaju gdje se mjeri kakvoća zraka, odnosno onečišćavanju zraka. Najbliže meteorološke postaje su u Lanišću (548m n.m.) gdje se mjere oborine te meteorološka postaja Abrami (85m n.m.) gdje se mjeri temperatura i vlaga. Na Buzeštini se planinska klima na Krasu razlikuje od modificirane mediteranske klime u nižim područjima. Obzirom na stanje industrijskih kompleksa na prostoru Grada Buzeta može se zaključiti da osim kamenoloma i Tvornice “Cimos” nema drugih značajnijih onečišćivača zraka na tom prostoru. Ostali zagađivači zraka mogu se pripisati prometu (ispušni plinovi), stanovanju (dim iz ložišta), te manjim kotlovnicama i pogonima. Obzirom da na području grada nije do sada vršena nikakva kontrola zagađenja zraka Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša planira tijekom 1997. godine locirati na tom području mjernu stanicu imisija općih pokazatelja za SO 2 , dim, prašinu u sklopu cjelokupnosti mrežnih mjesta Istarske županije. 1.1.1.2.3. Vode Vodotoci
Page 1 and 2: GRAD BUZET GRADSKO VIJEĆE GRADA BU
Page 3 and 4: Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 17: Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 69 and 70:
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan u
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129:
show all

GRADA BUZETA

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?