GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 50
Izradi ovih izmjena i dopuna pristupilo se iz razloga ugradnje lokacije golf-igrališta
Butoniga, manjih korekcija građevinskih područja naselja značajnim dijelom motiviranih
interesom Grada Buzeta za ugradnju u plan lokacija budućeg zatvorenog boćališta Kozari,
započete gradnje društvenog doma u Prodanima, potrebe izgradnje novog groblja za
naselja koja gravitiraju groblju Vrh, ugradnje lokacije za sanaciju i proširenje odlagališta
komunalnog otpada Griža i sl. Bitan razlog za pristupanje izradi 2. izmjene Prostornog
plana bile su i odredbe za provođenje iz 1. izmjene koje su omogućavale izgradnju
stambenih i gospodarskih objekata izvan građevnog područja za osobne potrebe, a sve u
funkciji agroturizma i bavljenja poljoprivredom. Takva odredba izazvala je konflikt u
prostoru i pojavu stambene gradnje (obiteljskih kuća) izvan građevinskog područja naselja
pod raznoraznim imenima i pod namjenom “agroturizma”, “spremišta poljoprivrednih
strojeva” i sl., a sve s intencijom gradnje izvan utvrđenih građevinskih područja na
vlastitom zemljištu. Ocijenjeno je da takva situacija vodi stihiji, te je donošenjem 2.
izmjene Prostornog plana takva mogućnost gradnje ukinuta.
Jedan od osnovnih razloga pristupanja izradi 2. izmjene i dopune Prostornog plana bila je
ugradnja lokacije golf-igrališta Butoniga u Prostorni plan. Od ugradnje navedene namjene
u Plan se odustalo iz razloga što se tome protivilo stanovništvo tog kraja. Pored toga nivo
raspoloživih podataka i studija o razmatranoj lokaciji po pitanju mogućeg štetnog utjecaja
planirane namjene na Motovunsku šumu i stanište tartufa nije pružao dostatnu razinu
podataka za sigurnu ugradnju lokacije u plan, a za predmetnu lokaciju nije bila izrađena ni
prethodna studija o utjecaju na okoliš koja bi pokazala uopće pogodnost lokacije za tu
namjenu.
URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA BUZETA
kojim se detaljnim zoniranjem po namjeni, tipologiji i načinu gradnje vrlo precizno, ali ipak
ne prekruto, definirao način korištenja prostora užeg grada Buzeta tj. centralne zone
urbaniteta užeg naselja Buzet (novi i stari dio) s pripadajućim bližim stambenim naseljima
Verona, Goričica, Sv. Martin i Franečići.
1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U
ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE
POKAZATELJE
U razdoblju od 1948.-1991. zabilježena su veoma nepovoljna demografska kretanja u
Gradu Buzetu, a razlog je kontinuirani pad nataliteta, tj. negativni prirodni priraštaj u tom
razdoblju, koji je u razdoblju između 1971. i 1991. usporen, da bi se u zadnjem
međupopisnom razdoblju opet zabilježio negativni trend. Značajniji porast stanovništva
zabilježen je samo u Buzetu (s nekadašnjim naseljem Fontana i prigradskim naseljem Sv.
Martin), dok je najveće smanjenje stanovnika bilo u Blatnoj Vasi, Cunju, Črnici,
Duričićima, Erkovčićima, Gornjoj Nugli, Humu, Juradima, Kajinima, Klarićima, Kompanju,
Kosorigi, Kotlima, Krasu, Krkužu, Malom Mlunu, Podkuku, Podrebru, Pračani, Prodanima,
Rimnjaku, Saležu, Sirotićima, Sovinjaku, Sovinjskim Brdima, Sovinjskom Polju, Sušićima,
Svetom Donatu, Šćulcima, Velom Mlunu, Vrhu i Zontima. Pri tome su naselja Cunj,
Duričići, Hum, Kajini, Kotli, Krkuž, Podkuk, Podrebar, Salež, Sirotići i Sušići demografski
pala u stanje iz kojeg će se vrlo teško regenerirati ukoliko se pored biološke reprodukcije
ne pospješi doseljavanje (programi u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu i sl. koji trebaju
privući biološki aktivno stanovništvo) ili se naselja ne revitaliziraju uz prenamjenu prema
turizmu ili privremenom stanovanju. Druga otežavajuća okolnost je i nepovoljna dobna
struktura stanovništva. Rješenjem gospodarske krize na području Grada Buzeta ali
svakako u kontekstu prostora šire regije pa i države, može doći do poboljšanja na planu
prirodnog prirasta.