Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 83<br />
borovice (J.communis) u području crnoga graba. U kamenjarama toplijeg pojasa ističe se<br />
vrisak (Satureia montana), smilje (Helichrysum italicum), bjeloglavica (Dorycnium<br />
germanicum) i rđobrade (Chrysopogon aryllus). Za toplije položaje karakteristična je<br />
kamenjarska zajednica Stipo-Salvietum officinalis H-ić s kaduljom (Salvia officinalis) i<br />
šmrikom. U zoni crnog graba tipična kamenjarska zajednica je asocijacija šaša i zečine<br />
(Carici-Centaureetum rupestris).<br />
Šumske zajednice eurosibirsko-sjevernoameričke regije<br />
Ta regija je zastupljena bukovim šumama, rasprostranjenim u najvišem gorskom<br />
području, koje se naglo poput bedema, uzdiže na sjeveroistočnom rubu ravnjaka.<br />
Sačinjavaju ga isponi: Učka (1.396m) - Planik (1.275m). Vodička griža (1.144m) - Osapna<br />
(1.163m) - Kopitnjak (1.926m) - Ošljak (806m).<br />
Na jugozapadnim padinama toga lanca, zona bukve je iznad 900m, dok se na<br />
sjeveroistočnim (prema kontinentalnom zaleđu) spušta i do 600m, prema cesti Vodice -<br />
Mune. Tu se javlja primorska šuma bukve (Fagetum croaticum seslerietosum Ht.). Za<br />
primorsku šumu bukve karakteristična je prisutnost kserotermnih vrsta susjedne<br />
submediteranske ili mediteransko-montanske zajednice crnoga graba (Seslerio-Ostryetum<br />
Ht. et H-ić): Fraxinus ornus, Acer obtusatum, Viburnum lantana, Ostrya carpinifolia,<br />
Sorbus aria, Sesleria autumnalis, Peucedanum cervaria, Asparagus tenuifolius,<br />
Mercurialis ovata, Melitis albida i dr. One su, u većem ili manjem broju, zastupljene<br />
zajedno s mezofitnim vrstama bukovih šuma (red Fagetalia Pawl.): Cardamine sp.div.,<br />
Sanicula europaea, Asperula odorata, Anemone nemorosa, Asarum europaeum,<br />
Nephrodium filix mas, Athyrium filix fermina i dr.<br />
Odnos šumskih zajednica i tla<br />
Na temelju studije “Ekološko gospodarski tipovi šuma Istre” utvrđen je odnos šumskih<br />
zajednica i tla.<br />
Carpinetum orientalis croaticum H-ić<br />
Ta zajednica rasprostranjena je najvećim dijelom na crvenicama i smeđem<br />
submediteranskom tlu, a u manjoj mjeri dolazi i na rendziniranim crvenicama i dvoslojnim<br />
dubokim crvenicama. Matični supstrat navedenih tala odlikuje se malim nerastvornim<br />
ostatkom. Zajedničko svojstvo tih tala je visok sadržaj gline i dosta dobro izražena<br />
poligonalna struktura u horizontu tala. Najveću varijabilnost tla pokazuju u pogledu<br />
dubine, koja se kreće u širokom rasponu od 15 do 20cm.<br />
Carpinetum orientalis croaticum H-ić typicum<br />
Pedološka amplituda te zajednice je prilično široka. Utvrđena su ova tla: crvenica, smeđe<br />
submediteransko tlo i smeđe tlo na vapnencu. Ukupna dubina tala kreće se u rasponu<br />
od 33 - 70cm. Po mehaničkom sastavu tla su u A1 horizontu jako koloidne gline, a u (B)<br />
horizontu vrlo jako koloidne teške gline. Reakcija tla je neutralna do kisela, s malim<br />
promjenama po dubini profila. Ukupnim dušikom tla su vrlo bogato opskrbljena u A1<br />
horizontu (0,30 - 0,47%), a bogato opskrbljena u (B) horizontu (0,10 - 0,24%). Prema<br />
sadržaju humusa ta su tla u A1 horizontu vrlo i vrlo jako, a u (B) horizontu srednje<br />
humozna. U pravilu, tla pod tom zajednicom ne sadrže karbonate, iako je adsorpcijski<br />
kompleks zasićen bazama. Fiziološki aktivnim fosforom tla su slabo, a kalijem dobro<br />
opskrbljena.<br />
Carpinetum orientalis phillyretosum prof. Pelc
Change language