GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 22
Vezano za aktivnosti smanjenja i zaštite od buke valja prihvatiti i primjenjivati standarde u
pogledu emisije buke prilikom planiranja i izgradnje prometnica, građevina i industrijskih
pogona te u slučajevima gdje je to nemoguće provesti aktivne mjere redukcije buke radi
smanjenja emisija izgradnjom zelenih pojasa, nasipa, zaštitnih zidova i sl.
1.1.1.2.5. Pejsaž - krajolik
Pejsaž je nezaobilazna komponenta prostora, a prema tome i sve što se tiče korištenja
prostora odražava se na krajolik, te on može poslužiti kao indikator određenih povoljnih ili
nepovoljnih čimbenika u korištenju prostora. Svaki od tipova krajolika Grada Buzeta
obilježen je određenim specifičnostima koje rezultiraju različitim osjetljivostima na
postupke i opterećenja. Opasnosti od jednostranog iskorištavanja prirodnih resursa
istovremeno su i opasnosti koje degradiraju krajolik.
Naročitu pažnju valja sagledavati usklađivanjem krajolika i izgradnje naselja. Niz ruralnih
naselja ukazuju na vještinu pučkog graditeljstva koji je harmonično živio s prirodom.
Uspostavljanjem punog i harmoničnog suglasja između arhitekture i krajolika ostvaruje se
preduvjet unapređenja fizionomije naselja. Kod ocjene stupnja degradacije i utjecaja
općenito treba naglasiti da je ovo prostor milenijske naseljenosti. Šume su doživjele
degradaciju naročito od 1814 - 1918. godine za vrijeme austrougarske vladavine kada je
tadašnji zakon davao privatnom vlasniku slobodne ruke u iskorištavanju šuma, došlo je do
velikih sječa šuma malog posjeda, osobito u siromašnim stočarskim krajevima sjevernog
dijela Ćićarije. Za razliku od minulih stoljeća, posljednjih decenija, odvija se ovdije (i
drugdje) obrnut proces: šumska vegetacija širi svoj areal na napuštene poljoprivredne
površine. To se događa i na pašnjacima, jer stoke (ovaca i koza) je također manje. Uz to
ostali energenti su u velikoj mjeri zamjenili ogrijevno drvo. Šteta je što se proces prirodne
obnove odvija spontano, bez planskog usmjeravanja i utjecaja čovjeka. Šumarstvo nema
dovoljno financijskih, slijedom toga i kadrovskih, mogućnosti da intervenira, a otežavajuća
okolnost je i činjenica da oko 75% šumskih površina čine šume u privatnom vlasništvu. Na
velikom prostoru Grada Buzeta (oko 60%) raste uglavnom degradirana vegetacija raznog
stupnja očuvanosti, osobito šikara, niska šuma hrasta medunca, bijelog i crnog graba, te
da su šume u relativno dobrom zdravstvenom stanju, međutim niskih eksploatacionih
mogućnosti.
1.1.1.3. STANOVNIŠTVO I NASELJA
1.1.1.3.1. Granice i teritorijalna podjela
Temeljne političko-teritorijalne, odnosno administrativno-upravne jedinice uprave i lokalne
samouprave u Republici Hrvatskoj čine: županija, kotar, općina i grad. Kriteriji temeljem
kojih je izvršena podjela proizlaze iz načela homogenosti prostora: povjesno-geografske,
prometne, reljefne, ekološke i druge karakteristike kao i načela funkcionalnosti odnosa
naselja po hijerarhijskim kriterijima važnosti središta naselja, gravitacijski utjecaj gradskih
središta i dr. Temeljnu administrativnu lokalnu samoupravu i upravu jedinica u Hrvatskoj
čini općina, odnosno grad. Oni su stvoreni u većim naseljima i gradovima ili obuhvaćaju
skupine naselja u kojima za to postoje potrebni uvjeti. Od bivše Općine Buzet nastale su
dvije općine i Grad Buzet s tim da su naselja Bencani, Galubići, Gradinje, Ipši, Krajići.
Livade i Pinelići potpala pod Općinu Oprtalj, a naselja sjeverno od G. Nugle: Krkuš,
Kompanj u Općinu Lanišće. Ovakvim ustrojem teritorijalni obuhvat Grada Buzeta određen
je na oko 168km 2 .