You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 96<br />
razvoja, istovremeno su proizvod jedne druge kulturološke sredine, što znači da sobom<br />
nose i novi sustav vrijednosti, što je presudno za tradicionalnu kulturu.<br />
Etnički decentralizirane zajednice koje većim dijelom ovise o neposrednom iskorištavanju<br />
svojih prirodnih resursa “neotporne” su na uvođenje novog načina privređivanja iz<br />
jednostavnog razloga, jer se novo ukazuje kao “bolje” i “lakše”. Potreba za<br />
uspostavljanjem prekinutog kulturnog kontinuiteta obično nastaje nakon što prođe prva<br />
euforija forsiranog gospodarskog razvoja i kada se spozna da je prekid s prošlošću<br />
osiromašio ukupnost društvenog života do te mjere, da je time ugrozio i sam gospodarski<br />
razvoj. Praksa nam pokazuje da jednom prekinut kulturološki kontinuitet teško se ponovno<br />
obnavlja bez srazmjerno velikog ulaganja duhovnog rada, razvoja kritičke svijesti i<br />
materijalnih sredstava, kojih je obično malo u trenutku kada je došlo do stagnacije<br />
privređivanja.<br />
Cilj ovog Plana, u okviru koncepta oživljavanja gospodarski “zapuštenih” prostora je<br />
iznalaženje puta i načina revitalizacije dezintegriranih zona, sredstvima i metodama koje<br />
se razlikuju od postojećih rutinskih načina gospodarskog, društvenog i kulturnog mišljenja<br />
i prakse. U središtu aktivnosti je komunikacijski i kulturološki pristup koji se temelji na<br />
osnovnoj pretpostavci otvaranja komunikacijskog kanala za protok djelotvornih<br />
informacija. Ekonomske kategorije ovdje se nastoje promišljati kao kvalitativni učinci<br />
proširenog i cjelovitog iskustva. Istraživanja, edukacija i eksperimentiranje, shvaćeni kao<br />
informacijska kategorija, postaju sastavni dio života zajednice. Sve aktivnosti koje će se<br />
na područjima revitalizacije poduzeti, bit će po stilu i funkciji uvijek dio ovih “primarnih”<br />
djelatnosti. Tako je istovremeno određen temeljni modalitet zaštite. Naslijeđe se zaštićuje<br />
živim znanjem, koje se vrednuje na terenu, svojem predmetnom izvorištu.<br />
Zbir postojećih spoznaja iz brojnih izvora i iskustava u pristupu naslijeđuju se u najširem<br />
smislu, ukazuje na neophodnost prilagođavanja istraživačke i edukacijske prakse novim<br />
problemima zaštite i života s baštinom. Sve je izraženija potreba za “izrazito nerutinskim”<br />
pristupom (revitalizaciji) ne samo urbanista, već i pravnika, ekonomista, sociologa.<br />
Ovakav nerutinski pristup implicira potrebu za “demokratizacijom” znanstvenog<br />
istraživanja. Uključivanjem lokalnih ljudi u proces istraživanja i opća participacija jedno je<br />
od glavnih preokupacija muzeologije i antropoloških znanosti danas.<br />
Spoznaja o suvremenom pristupu naslijeđu i kulturološkom razvoju u najširem smislu, kao<br />
i rastuća potreba za selektivnom turističkom ponudom (lov, ribolov, seoski turizam, agroturizam<br />
i dr.) potakli su u ovom Planu nužnost izrade Projekta revitalizacije kulturnih<br />
dobara i prostora Grada Buzeta. Ovim Projektom revitalizacije ukazalo bi se na<br />
mogućnost specifičnih oblika revitalizacije nekih ruralnih područja koja se u Planu opisuju<br />
kao zone “sa veoma nepovoljnim demografskim prilikama”.<br />
Ideje i koncepcije revitalizacije ruralne baštine danas su dio urbane strategije razvoja.<br />
Urbani čovjek želi sačuvati još preostalu prirodnu i tradicionalnu sredinu za svoj odmor i<br />
rekreaciju. Metode urbanog planiranja koje su u primjeni, neadekvatne su za planiranje<br />
ruralnih sredina. Dok je urbano planiranje vezano za relativno jednostavne, predvidive i<br />
uniformirane organizacijske oblike, gdje se usmjeravanje razvoja i planiranje temelji na<br />
pretpostavci određene predvidivosti budućih događaja, ruralne sredine, ukoliko se želi<br />
sačuvati njihova autohtonost i autentičnost zahtijevaju pristup koji ovisi o cjelovitom<br />
odnosu prema prirodi i kulturi, što se ne može obuhvatiti postojećim institucionaliziranim<br />
urbanim planiranjem. Ruralna socijalna i prirodna okolina ne može se planirati<br />
“objektivistički izvana”. Svaka ideja koja se želi ostvariti na selu, mora biti stanovništvu<br />
razumljiva, korisna i izvediva. Zato je potrebno u prvom redu razraditi koncept edukacije i<br />
općeg društvenog djelovanja koji će uzeti u obzir specifičnosti svake pojedine sredine i u<br />
direktnom dugoročnom kontaktu sa njom stvoriti uvjete pogodne za izvedbu ideje. To je
Change language