GRADA BUZETA

Urbis 72 d.d. Pula Prostorni plan uređenja Grada Buzeta 80
Poljoprivrednim građevinama smatraju se:
- građevine za stočarsku i peradarsku proizvodnju te uzgoj divljači,
- ribnjaci,
- skladišta za proizvode i repromaterijal,
- građevine za doradu i konfekcioniranje poljoprivrednih proizvoda te,
- spremišta za strojeve i alat, pčelinjaci, plastenici i staklenici i sl.
Manjim poljoprivrednim građevinama smatraju se građevine tlocrtne brutto površine do
20m 2 , s 1 nadzemnom etažom, visine do 2,7m:
- skladišta za repromaterijal i proizvode,
- građevine za doradu i konfekcioniranje proizvoda,
- spremišta za poljoprivredne strojeve i alat, te pčelinjaci,
- staklenici i plastenici tlocrtne površine do 100m 2 .
Izgradnja manjih poljoprivrednih građevina dozvolit će se poljoprivrednom proizvođaču
koji obrađuju najmanje 2.000m 2 obradivog poljoprivrednog zemljišta.
3.2.0.5. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Područja u kojima šume mediteranske regije nose značajno obilježje vrlo su rane
naseljenosti i intenzivnog razvoja kulture stanovništva. Ova vegetacijska zona poznata je
u povijesti po relativno velikoj koncentraciji stanovništva, što se odrazilo velikim pritiscima
na šumu i šumska zemljišta. Nigdje tako značajno nije izražen utjecaj čovjeka i njegovih
loših navika na propadanje šuma kao na području Mediterana. To je ujedno i glavni razlog
što su zemlje oko Sredozemnog mora ostale bez šume, a kao posljedica toga i bez vode i
tla, s lošom poljoprivrednom proizvodnjom, ekstremnim klimatskih uvjetima, jakim
erozionim procesima i sl. Radi svega navedenog neophodno je razvoj šuma i šumarstva u
Gradu Buzetu promatrati u kontekstu intenzivnog i negativnog utjecaja biotskih i abiotskih
čimbenika na šumu. Današnje stanje šuma ovog područja vrlo rječito govori o intenzivnom
i tisućgodišnjem djelovanju čovjeka, stoke i požara s jedne strane, te vitalnosti i
neuništivosti šumskog ekosistema s druge strane. Vitalnost se očituje u procesima
progresivne sukcesije autohtone šumske vegetacije svugdje tamo gdje se uspostavi
zaštita od negativnih utjecaja. Šume ovog područja predstavljaju slikovit primjer kako
zaštita povoljno utječe na razvoj ovih šuma.
U dosadašnjim znanstvenim i stručnim raspravama funkcije šume su podjeljene u tri
grupe: u socijalne, ekološke i gospodarske funkcije. Polazeći sa stajališta da je šumski,
kao i svaki drugi prirodni ekosistem osnovna organizacijska jedinica prirode koja ima
svojstvo samoregulacije i samoobnove, šume Grada Buzeta ne funkcioniraju u potpunosti
na svojoj čitavoj površini. Kako su za lokalne prilike najznačajnije socijalne i ekološke
funkcije šuma, ovdje ih ukratko objašnjavamo.
U socijalne funkcije šume pripadaju turistička funkcija, estetska uloga u krajoliku, značenje
šume kao ekološkog uporišta u prostoru, higijenska funkcija, duhovna funkcija i
rekreacijska funkcija. Turistička, za prostor najvažnija, funkcija šume sadrži u sebi šumu
kao infrastrukturnu kategoriju koja obuhvaća sve socijalne i dio ekoloških funkcija, a
posljedica djelovanja ove integralne funkcije je povećanje turističkog prometa. Estetskoj
ulozi šume nije potreban poseban komentar. Ova uloga je vrlo značajna u Gradu Buzetu.
Uloga šume kao ekološkog uporišta u prostoru povezana je s nepovoljnim utjecajima
različitih abiotskih faktora na prometnice i naselja i značajno je povezana sa svim
ekološkim funkcijama.