Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

143
različitim mjerilima, niţu se biografije znamenitih Dubrovčana od 15. do 17.
stoljeća. 25 Ukupno ih je 105, a meĎu njima su i natuknice za četrnaest filozofa, s tim
da neke od filozofa ĐurĎević nije tako nazvao niti je u opisu njihovih djela dao
naslutiti da je riječ o filozofima. Njima treba pridodati i Ivana Gučetića prikazana
kao adresata poslanice Angela Poliziana. Udio filozofa u ĐurĎevićevu rukopisu
znatan je ima li se na umu da su njegove Vitae zbog piščeva poklonstva pjesničkom
umijeću ţanrovski hibrid izmeĎu biografskog leksikona i pjesničke antologije.
Zanimanje za biografije znamenitih Dubrovčana u ĐurĎevića se ponovno probudilo
za njegova boravka u Padovi u proljeće 1729., kad je imao prigode istraţivati
Patavini Archigymnasii monumenta, ac tabularia i u njima uočavati zapise o
Dubrovčanima. Prikupljenu graĎu uobličio je u latinsku poslanicu, u kojoj je izloţio
ţivotopise pet Dubrovčana, »naših sunarodnjaka koji su se učenošću ili sluţbom
proslavili u ovoj padovanskoj akademiji«, 26 meĎu njima i trojice filozofa Antuna
Meda, Jurja Dubrovčanina i Đura Baglivija. MeĎu njima se po vrijednosti, zbog
objavljenih podataka o neizdanim rukopisima, izdvaja biografija Jurja
Dubrovčanina. Pritom se mljetski benediktinski opat izrijekom pozivao na mnoge,
danas teško dostupne izvore, a naročito opširne navode preuzeo je iz Tomasinijevih
Elogia illustrium virorum (1630) i Papadopulijeve Historia Gymnasii Patavini
(1726).
Cervina Bibliotheca Ragusina, sastavljena s ambicijom da ocjenjuje spise
dubrovačkih pisaca, meĎu 435 biografija uključuje biografije i onih koji su završili
studij filozofije i/ili onih koji su se okušali u filozofskom pismu. Ako je Cerva u
svoj biografski leksikon, primjerice, uvrstio 17 isusovaca, to ujedno znači da je
prikazao ţivote i spise isto toliko školovanih filozofa. Učeni je dominikanac prvi put
napisao natuknice za neka vaţna imena hrvatske filozofske baštine, bilo ona