Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

Terencijan Buberleé
166
Godine 1781. na franjevačkom filozofskom učilištu u Poţegi zbilo se
filozofsko sučeljavanje sa Spinozom, prvo takvo sučeljavanje u Hrvatskoj. Upriličio
ga je Terencijan Buberleé svojim spisom Brevis confutatio pantheismi, politheismi
et atheismi, koje je, kako izrijekom stoji na naslovnici, bilo »prikazano i izloţeno
slušačima«. 92
»Kratko osporavanje« poţeškoga profesora sadrţavalo je četiri poglavlja. U
prvom i najrazvedenijem, naslovljenom »De pantheismo«, 93 Buberleé je najprije
naveo pet principa panteizma, kako ih izlaţu njegovi suvremeni pristalice, kratko
predstavio Spinozu kao najţešćega branitelja panteizma, izmeĎu Spinozinih
sljedbenika izdvojio Irca Johna Tolanda i njegov Pantheisticon (1720), prema
Johannu Franzu Buddeu izvijestio čak o spinozizmu prije Spinoze, da bi napokon
rasvijetlio proturječja panteizma, koja se prije svega tiču razumijevanja Boga. Tek
nakon temeljite pripreme u jedinom potpoglavlju »Confutatio definitionis Spinozae«
pristupio je on skolastičkoj raščlambi Spinozine definicije supstancije, naravno kako
bi je osporio. 94
U drugom je poglavlju s istom skolastičkom metodologijom Buberleé osporio
politeizam i maniheizam kao laţne nauke, a u trećem se, nakon što se ukratko
pozabavio tipologijom ateizma, odlučio osporiti samo jedan njegov oblik: atheismus
positivus theoretico-directus. 95 Nakon što je definirao ateizam kao »mišljenje koje
niječe da postoji Bog kao nuţno biće i prvi uzrok svih stvari«, poţeški je profesor
očekivano posegnuo za trećim putom Tome Akvinskoga. 96
U pobijanju laţnih nauka nije Buberleé iscrpio svu svoju energiju. Uvjeren da
»dokazavši Boţju egzistenciju protiv ateista« nije dovršio svoj naum, spis je