09.12.2012 Views

Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

205<br />

Nikola M<strong>od</strong>ruški prvi dijalog (1464). Jan Panonije svoje je <strong>filozofske</strong> stavove<br />

iskazao stihovima (panegirik, epigrami, elegije) i prijev<strong>od</strong>ima s grčkoga. Martin<br />

Nimira priredio je prvo izdanje filozofskog klasika: Aristotelovu Politiku (1492).<br />

Potkraj <strong>15.</strong> stoljeća zabilježena su dva žanra konzolacijske književnosti: priručnik za<br />

tješitelje, koji je ugledajući se osobito na Ciceronove Tusculanae disputationes<br />

sastavio Nikola M<strong>od</strong>ruški, i stihovana parafraza Boetijeva djela De consolatione<br />

philosophiae iz pera Filipa Zadranina. Juraj Dragišić učinio je obranu (defensio)<br />

najutjecajnijom književnom vrstom <strong>hrvatske</strong> rane renesanse tiskajući svoje obrane<br />

Girolama Savonarole (1497) i Johannesa Reuchlina (1517). Uz to, okušao se u nizu<br />

drugih žanrova (dijalog, udžbenik prireĎen za vladareve sinove, polemika).<br />

Dragišićevo dubrovačko prognaništvo epigramima su počastila četvorica pjesnika<br />

(Ilija Crijević, Karlo Pucić, Sigismund ĐurĎević, Damjan Beneša). Dvojica <strong>od</strong> njih,<br />

Crijević i Beneša, poslužila su se epigramom kad su pjevala i o drugim filozofskim<br />

temama. Uz to, Crijević je svoja filozofska gledišta ugradio u svoja predavanja na<br />

dubrovačkoj gimnaziji i, manje očekivano, u nadgrobne govore prijateljima.<br />

Kasna renesansa ponudila je žanrovsko obilje. Tri glavna žanra u spisima<br />

hrvatskih filozofa tijekom 16. stoljeća bila su: duhovno štivo, dijalog i komentar. U<br />

duhovnom pismu s filozofskom sastavnicom osobito su se istaknuli Marko Marulić i<br />

Klement Ranjina, ali s različitim žanrovskim <strong>od</strong>abirom. Dok se Marulić <strong>od</strong>lučio za<br />

asketski primjer, parabolu i raspravu iz moralne teologije, Ranjina se poslužio<br />

propovijeĎu da bi obradio teme u graničnom p<strong>od</strong>ručju filozofije i teologije. Tijekom<br />

16. stoljeća hrvatski su filozofi najčešće pisali dijaloge (Marulić, Andreis, Petrić,<br />

Skalić, Sagri, Nalješković, Gučetić, Monaldi) da bi im se početkom 17. stoljeća<br />

pridružio i de Dominis. Zadaća komentiranja važnih filozofskih djela imala je svoje<br />

privrženike i meĎu hrvatskim filozofima, osobito <strong>do</strong>minikancima (Polikarp

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!