Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

150
Dubrovčanina, naslovnica je bila opremljena ţanrovskom odrednicom: »političko-
moralni govor« (discorso politico-morale), a tiskareva posveta istoznačnicom:
»govor« (orazione).
Pod mottom »Ja sam svjetlost svijeta.« iz EvanĎelja po Ivanu, Slade je
političke naputke birao iz Biblije, poput »Vjerujte djelima!«, te iz omiljenih pisaca
Jeronima i Augustina, a njegova je riječ poprimila najkonkretnije obrise kad je
opomenuo: »tko zatvara oči da ne opazi zasluge, da dobromu ne pretpostavi
boljega, a meĎu boljima ne izabere najboljega, taj izlaţe opasnosti i vremenitu
sreću svoje domovine i vječni spas svoje duše.« 37 Upozorio je i na »nove Platone«,
koji ne bi samo modernizirali Republiku nego cijeli svijet. 38 Svoj je zaključni
naputak Slade prilagodio političkim potrebama aristokratske republike, čak dotle
da je senatorima predočio primjer Mojsijeve odluke o utemeljenju vijeća
sedamdesetorice staraca »u Hebrejskoj Republici«. Nastup pred Lukezima
zaključio je laskom: »Moje razmatranje nije drugo nego prešutni panegirik vaše
vladavine.« 39
Mihovil Lipšić Ml.
Tijekom trogodišnjeg razdoblja 1738-1741., kad je u isusovačkom kolegiju u
Košicama predavao filozofiju i matematiku, Mihovil Lipšić Ml., roĎen u
gradišćanskom selu Bezunja, svake bi godine za svoje studente i uz njihovu pomoć
priredio po jedan priručnik. Krajem prve akademske godine, dakle 1739., svoja je
predavanja iz logike i matematike okrunio izdanjem koje je u istim koricama
sadrţavalo djelo Algebra i tezarij iz logike.
Sljedeće godine tiskao je Lipšić djelo iz opće fizike, u skladu sa svojim