Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. stoljeća

(divulgacion de la religion) i kazna za grijehe (castigo por los pecados). U
obrazlaganju prvih triju razloga Paletin se često pozivao na međunarodno pravo
(derecho de las gentes, ius gentium). Izrijekom je upućivao na dva izvora: Augustinovo
remek-djelo De civitate Dei i De regimine principum Tome Akvinskoga. Osobito je
oštrouman bio pri oblikovanju teorijskih načela, iako se pritom služio trima različitim
nazivcima: proposiciones, questiones i conclusiones. Pouzdao se u formalnu snagu
silogizma, pa kad su njegove činjenice bile oprečne Las Casasovima, i zaključci su im
morali biti oprečni. Premda je svu svoju misaonost upregnuo u opravdanje osvajačkog
rata, premda se, dakle, zalagao za pravo na rat a protiv prava na slobodu, Paletin je,
formalno gledajući, napisao uzornu raspravu iz filozofije prava, nenadmašenu među
hrvatskim renesansnim filozofima.
S drugom optikom i višekratno pristupao je temi rata i mira Paletinov mlađi
suvremenik Frane Petrić. Od svojih filozofskih početaka imao je na umu model grada
koji svoj mir temelji na jednakosti, privatnim posjedima i dostojanstvima koja su
dostupna građanima. Sretan grad iz Petrićeva tiskanog prvijenca La città felice (1553)
bio je obranjeni grad, sposoban odbiti navale vanjskih neprijatelja i otporan na pobunu,
građanski rat ili neki drugi oblik netrpeljivosti unutar vlastitih zidina. 56 Istu je temu
Cresanin obradio u dijalogu Il Donato (1560), onom među svojim dijalozima o
povijesti, u kojem sugovornike upućuje »kako u povijesti uočiti ono što bi bilo od
koristi za sreću i mir našega grada«. 57 Tu je izložio nauk o trima stanjima »građanske
države« (stato civile): miru, pobuni i ratu, ali drukčije i razrađenije nego u svom
mladenačkom modelu sretnog grada. Dok je u povijesnoj perspektivi razvijao teoriju,
imao je na umu i dva temeljna onovremena politička iskustva: turska osvajanja i pobune
u talijanskim gradovima. Zato se založio da se pri suočavanju s jačim neprijateljem
pribjegne »ljubavnom uzlu« (nodo d’amore), kakav je, primjerice, mletački mirovni
ugovor s Turcima ili danak koji Dubrovčani prinose istom osvajaču. A što se tiče
54