Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
! prikazi<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
Dinko Kreho<br />
Feminizam u macho ediciji<br />
Hanifa Kapidžić-Osmanagić. Ogledi o<br />
Hélène Cixous: Ka poetici idiomatičke razlike,<br />
Sarajevo. Rabic, 2011.<br />
Kapidžić-Osmanagić ne razmatra neposredne<br />
političke učinke, implikacije i potencijale niti<br />
feminističke teorije, niti koncepta écriture féminine<br />
kao takvog. Ona u ovoj knjizi ne načinje<br />
problem odnosa teorije i politike, koje u slučaju<br />
feminističke teorije - neraskidivo povezane uz<br />
jedan politički pokret i aktivističko nasljeđe - nosi<br />
osobitu težinu. Ipak, makar i okolnim putem,<br />
Ogledi o Hélène Cixous aktualiziraju pitanja i teme<br />
koje je nužno promišljati kako bismo izborili prostor<br />
za uspostavljanje alternativa - u konkretnom<br />
slučaju, feminističke alternative - repetitivnosti i<br />
konformizmu intelektualnog mainstreama.<br />
Ako u okvirima lokalne (postjugoslavenske)<br />
nakladničke djelatnosti postoji jedna izrazito<br />
muška, macho edicija, onda je to bez sumnje tzv.<br />
„smeđa biblioteka“ sarajevske kuće Rabic. Riječ<br />
je o svojevrsnom kanonizatorskom projektu, koji<br />
bi nam, kako godine idu, trebao donositi best of<br />
sarajevske intelektualne scene, bez obzira na<br />
ideološke razlike, netrpeljivosti i antagonizme<br />
koji razdvajaju njezine medijske prvake. Koji su,<br />
dakako, listom muškarci, i - uz dvije-tri iznimke<br />
- zaokupljeni sličnim problemima: identitet<br />
i tradicija, tranzicija i demokratizacija, mržnja i<br />
tolerancija, Bosna i Hercegovina, rat i Dayton... U<br />
skladu s ovakvom koncepcijom „smeđe biblioteke“<br />
<strong>osmi</strong>šljen je i vizualni identitet pripadajućih<br />
knjiga: naslovnica se redovno sastoji od fotografije<br />
smrtno ozbiljnog autora-muškarca-intelektualca,<br />
zamišljenoga, zagledanog u daljinu, okruženoga<br />
knjigama i spisima...<br />
Unutar jedne takve edicije, već i puka pojava<br />
autorice koja se bavi feminističkim temama bila<br />
bi vrijedna pozornosti. Ulog je, međutim, puno<br />
veći: autorica o kojoj se radi jest Hanifa Kapidžić-<br />
Osmanagić - profesorica francuske književnosti<br />
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, urednica<br />
kritičkog <strong>časopisa</strong> Novi izraz, i autorica niza značajnih<br />
studija ne samo iz romanističkih područja,<br />
nego i iz književne komparatistike - dok je tema<br />
autoričina zanimanja francuska feministička ikona<br />
Hélène Cixous. Stoga se odmah valja zapitati:<br />
kako se knjiga Kapidžić-Osmanagić uklapa u konceptualni<br />
okvir unutar kojega se pojavila? Uspijeva<br />
li uzburkati atmosferu intelektualne momačke<br />
večeri, ili pak donosi tek pristojnu mjeru feminizma,<br />
podnošljivu za kolege po peru?<br />
Premda su svi tekstovi koji čine Oglede i ranije<br />
- u razdoblju od 2004. do 2010. - objavljeni<br />
kao samostalni okušaji, u ovom slučaju ipak ne<br />
možemo govoriti o pukom „ritualu oknjiženja“<br />
(Borislav Mikulić), koji su prošli <strong>broj</strong>ni drugi Rabicovi<br />
autori. Naime, kronološki sortirani tekstovi<br />
otkrivaju, kako u napomeni piše sama Kapidžić-<br />
Osmanagić, neprestano prisutnu evoluciju teorijske<br />
misli, odnosno svojevrsnu „gradaciju stava“<br />
spram raznovrsnog autorskoga opusa Hélène<br />
Cixous, ali i spram jednoga širokog teorijskog<br />
nasljeđa; takav fundament Ogledima priskrbljuje<br />
autoritet postojane teorijske studije. Posljednji<br />
tekst u knjizi, međutim, posvećen je Jacquesu<br />
Derridi („Jacques Derrida i ‘dekonstrukcija’“); radi<br />
se, preciznije, o autoričinom svojedobnom prilogu<br />
o Derridi i školi „dekonstrukcije“ za zbornik<br />
Suvremena tumačenja književnosti. Uvrštavanje<br />
ogleda o Derridi jasno ukazuje na liniju tumačenja<br />
pisma (odnosno scripture, što je pojam koji<br />
Kapidžić-Osmanagić nerijetko koristi) Hélène<br />
Cixous kakva se kristalizira u radu Kapidžić-<br />
Osmanagić. Naime, Derridino prisustvo snažno<br />
sugerira autoričino opredjeljenje da djelo Cixousove<br />
promatra unutar okvira poststrukturalističke<br />
misli, velikim dijelom definirane kroz utjecaj<br />
škole „dekonstrukcije“. U slučaju Cixousove, za<br />
takvu klasifikaciju nije manje presudno njezino<br />
osobno poznanstvo i dugogodišnje prijateljevanje<br />
sa Jacquesom Derridom, nego što su to imanentni<br />
specifikumi njezina pisanja. Uvršteni esej<br />
o Derridi otud služi kao spona djela Hélène Cixous<br />
17
Change language