preuzmite osmi broj časopisa - sic

Opisivač Kukovih putovanja Nikolaj Čukovski rođen je 1906. Nije mijenjao ime. Međutim, pod prezimenom
Čukovski na internetu je dostupan njegov otac - Kornej Ivanovič Čukovski, koji ime jeste promijenio,
ali u - Nikolaj Vasiljevič Kornejčukov. Autorice od dostupnih podataka o ocu sklapaju biografiju o sinu ne
vodeći računa o činjenicama. 9 Za takvo povezivanje podataka i činjenica esnaf NAM-u daje ocjenu 5.
Strategija indoktrincije
Ocjenjujući da li: c) Rukopis omogućava stjecanje trajnog znanja, potiče aktivno učenje, upućuje na primjenu
različitih strategija učenja i na razvoj kritičkog mišljenja, esnaf kaže: “Rukopis potiče aktivno
učenje, upućuje na primjenu različitih strategija učenja i na razvoj kritičkog mišljenja”. I čitanci daje 5.
Na stranici 33. bilješku o autoru, ljetopiscu, Bašeskiji, autorice zaključuju izjavom: Za Bašeskiju kažu
da je pisao na turskom, a mislio na bosanskom jeziku. Isticao je da je bosanski jezik ljepši od arapskog,
turskog ili perzijskog jezika. Kasnije, u interpretaciji odlomka iz jednočinke Jazavac pred sudom Petra
Kočića, učenike upućuju na zadatak: O Kočićevom jeziku dosta je pisano, a u namjeri da se ukaže na
čvrstu povezanost pisca s jezikom rodnoga tla. O tome jeziku postoji mnoštvo riječi čije značenje nećete
pronaći u riječnicima. Potražite te riječi. (str.142.)
Prvo: šta učenici da rade s riječima koje nađu i ne razumiju, a nema ih u riječnicima, i nisu objašnjene u
čitanci? Kakva je to metodička praksa, i kakva strategija učenja?
Drugo, i važnije:
Bašeskija piše na turskom, ali MISLI na bosanskom. Kočić, međutim, misli na istom jeziku na kojem i
piše, ali taj jezik nema ime. To je jezik rodnog tla. Bašeskija misli na bosanskom, a Kočić na rodnotloskom
jeziku! Uistinu ovakav način prezentacije činjenica omogućava stjecanje trajnog neznanja. Strategija
koju primjenjuju autorice čitanke, a esnaf nagrađuje peticom, strategija je indoktrinacije; s pozicija
bošnjačkog nacionalizma sasvim je pedagoški naglašavati bosanski jezik kao jezik pa makar i nepisanja,
a prećutkivati srpski kao jezik i mišljenja, i pisanja i govorenja. Iako su hrvatski, srpski i bosanski jezik
ravnopravni, postojanje drugog se prećutkuje.
U vezi je sa ovom bošnjačko-srpskom strategijom (ideološkom, a ne pedagoškom i metodičkom!) i
etnička klasifikacija pisaca:
Vojislav Ilić rođen je u Beogradu. (...) Mehmedalija Mak Dizdar jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih
i bošnjačkih pjesnika. (...) Duško Trifunović rođen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. (...) Hamza
Humo, jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih/bošnjačkih liričara. (...) Miroslav Antić rođen
je u Kikindi. (...) Ćamil Sijarić bosanskohercegovački i bošnjački pripovjedač, romansijer i pjesnik. (...) Svetozar
Ćorović rođen je u Mostaru i za tu sredinu ostao vezan i svojim životom i svojim djelom. (...) Zija
Dizdarević, bosanskohercegovački i bošnjački pripovjedač. (...) Ranko Pavlović rođen je 1943. u Šnjegotini
kod Teslića. (...) Hamdija Šahinpašić jedan je od glasovitih čuvara bošnjačkog usmenog pjesništva.
(...) Petar Kočić rođen je u Stričićima, selu nedaleko od Banjaluke. (...) Mula Mustafa Bašeskija bošnjački
je ljetopisac rođen u Sarajevu. (...) Isidora Sekulić srpska je spisateljica koja je govorila sedam jezika i
izvanredno poznavala književnost i umjetnost.
Za bošnjačke pisce u pravilu se ističe nacionalnost, za srpske, osim u jednom primjeru, to se prećutkuje?
Šta je razlog ovakvoj strategiji? Je li za esnaf ovo primjer prilagođavanja nastavne materije uzrastu?
Komentarišući etičke aspekte rukopisa (radni list 7) esnaf kaže: Rukopis objektivno i vjerodostojno prikazuje
kulture i civilizacije i religije etničkih i religijskih grupa. (Zapravo je tekst u upitniku drugi: Rukopis
objektivno i vjerodostojno prikazuje kulture, religije i civilizacije, te etničke i religijske grupe. Esnafovo:
religije etničkih i religijskih grupa nije sasvim jasno.
Međutim, NAM-ova čitanka ne prikazuje objektivno kulture:
U dijelu koji se bavi epskom književnošću sva djela su iz bošnjačkog korpusa. Kao primjer narodnog pjevača
spominje se Hamdija Šahinpašić, iz Pljevalja. O tzv. Vukovim pjevačima nema niti slova. Spominje
se Fortis, koji je zapisao Hasanaginicu, ali o Vuku Stefanoviću Karadžiću, koji je prikupio stotine pjesama,
9 Корне́ й Ива́ нович Чуко́ вский (имя при рождении - Никола́ й Васи́ льевич Корнейчуко́ в, 19 (31) марта 1882,
Санкт-Петербург - 28 октября 1969, Москва) - русский и советский поэт, публицист, критик, также переводчик
и литературовед, известен в первую очередь детскими сказками в стихах и прозе. Отец писателей Николая
Корнеевича Чуковского и Лидии Корнеевны Чуковской.
Никола́ й Корне́ евич Чуко́ вский (1904 - 1965) - русский советский писатель, переводчик. Сын писателя Корнея
Чуковского. Izvor: http://ru.wikipedia.org/wiki/Чуковский,_Корней_Иванович, 31.10.2010. 10.40)
26 (sic!)