PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Str. 99<br />
tvari nadležnom Ministarstvu i AZO. AZO vodi Registar postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost<br />
opasnih tvari (RPOT). Registar sadrži podatke o vrsti opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a<br />
koje mogu uzrokovati veliku nesreću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesreće;<br />
dopuštenim količinama opasnih tvari te kriterijima prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne.<br />
Registar sadrži podatke i o mogućnosti pojave domino efekta; veličini zone ugroženosti u slučaju<br />
iznenadnog dogañaja te procjeni eventualnog broja žrtava u slučaju iznenadnog dogañaja. Prema<br />
podacima iz RPOT-a, u Gradu <strong>Zagreb</strong>u prijavljeno je 7 subjekata, odnosno 26 lokacija na kojima su<br />
opasne tvari prisutne u količinama jednakim ili većim od graničnih vrijednosti utvrñenih Uredbom:<br />
1. Gradska plinara <strong>Zagreb</strong> d.o.o.<br />
2. HEP Proizvodnja d.o.o.<br />
3. Ledo d.d.<br />
4. Pliva Hrvatska d.o.o.<br />
5. Maziva <strong>Zagreb</strong> d.o.o.<br />
6. Proplin d.o.o.<br />
7. DIOKI d.d.<br />
One tvrtke, odnosno postrojenja u kojima se utvrdila prisutnost malih količina opasnih tvari utvrñenih<br />
Uredbom, trebale su nadležnom Ministarstvu dostaviti Obavijest o prisustvu malih količina opasnih<br />
kemikalija u kojoj je operater takoñer dužan utvrditi smjernice i mjere za sprječavanje velikih nesreća<br />
kojima se odreñuje način organizacije i način upravljanja postrojenjem u svrhu svoñenja opasnosti od<br />
nastanka velike nesreće na najmanju moguću mjeru. Nije poznat podatak o kojim postrojenjima na<br />
području Grada <strong>Zagreb</strong>a se radi.<br />
Postojane organske onečišćujuće tvari<br />
Prema podacima AZO iz 2007. godine u RH se više ne uvoze, ne proizvode, niti koriste POP pesticidi.<br />
Ostaci prethodno rabljenih POP pesticida u okolišu, u skladu s propisima, sustavno se prate, osobito u<br />
podzemnim te površinskim vodama. Prema rezultatima provedenih analiza kakvoće površinskih voda<br />
na području Grada <strong>Zagreb</strong>a još uvijek su u manjim količinama prisutni i pesticidi poput lindana i<br />
DDT-a (vidi poglavlje 4.2.3 Upravljanje vodama). Prema Godišnjem izviješću o provedbi nacionalnog<br />
programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog podrijetla u 2008.<br />
godini (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava poljoprivrede i pre<strong>hr</strong>ambene<br />
industrije, srpanj 2009.) u 73 % uzoraka nisu nañeni ostaci pesticida, dok samo 4 % uzoraka sadržava<br />
ostatke koji su bili iznad maksimalno dozvoljenih koncnetracija (MDK), pri čemu ta prekoračenja<br />
MDK nisu bila značajna. U uzorcima porijeklom iz Hrvatske nisu nañeni ostaci zabranjenih POP<br />
pesticida.<br />
U RH se ne proizvode poliklorirani bifenili (PCB) ni oprema koja sadržava PCB-e, no dopušteno je<br />
korištenje postojeće opreme, uglavnom kondenzatora i transformatora, koja sadrži PCB-e, ako se rabi<br />
u zatvorenim sustavima. Tijekom 2003. godine izrañen je Inventar polikloriranih bifenila (PCB-a) u<br />
Republici Hrvatskoj (APO, 2003.). U navedenom Inventaru, za Grad <strong>Zagreb</strong>, koji je razmatran zajedno<br />
sa <strong>Zagreb</strong>ačkom županijom, je utvrñeno da se radi o području na kojem je, uz Brodsko-posavsku<br />
županiju, registrirano najviše kondenzatora koji sadrže PCB-e. Na području Grada ne postoje zasebni<br />
prostori ni za obrañivanje niti za odlaganje otpada koji sadrži PCB, već se takav otpad izvozi na<br />
zbrinjavanje u inozemstvo. Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim<br />
terfenilima, nakon 31. prosinca 2010. godine zabranjeno je stavljanje na tržište PCB-a i opreme koja<br />
sadrži PCB, ukoliko je masa PCB-a veća od 0,005 % mase tekućine.<br />
Dioksini i furani predstavljaju grupu spojeva pod nazivom poliklorirani dibenzofurani (PCDF) i<br />
poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD). Radi se o postojanim organskim spojevima koji većinom<br />
nastaju kao nusprodukti različitih industrijskih procesa koji uključuju termičke procese koji služe za<br />
stvaranje organskih spojeva koji sadrže klor, izbjeljivanje u proizvodnji papira i u proizvodnji<br />
herbicida i pesticida, ali mogu nastati i iz prirodnih procesa, kao što su vulkanske erupcije i šumski<br />
požari. Najveće količine dioksina nastaju prilikom spaljivanja komunalnog otpada te u procesu<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a