PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 89
S ciljem zbližavanja podsustava javnog prijevoza i povećanja njegove atraktivnosti izrañena je Studija
prometnog rješenja i povezivanja u jedinstveni tarifni sustav svih aktualnih prijevoznika u Gradu
Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko zagorskoj županiji, a čiji je izvoñač grupa stručnjaka iz
Brna. Studiju trebaju prihvatiti Poglavarstvo Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinskozagorske
županije i Hrvatske željeznice (HŽ-PJ gradsko prigradski prijevoz). Primjena tarifne unije
dovela bi do izgradnje novih autobusnih terminala u samoj blizini željezničkih kolodvora/stajališta
čime bi se smanjio gubitak vremena pri promjeni prijevoznog sredstva. Time će se omogućiti
preusmjeravanje dijela putnika na željeznicu i posljedično rasteretit cestovne prometnice.
Biciklistički promet
Sa stajališta zaštite okoliša biciklistički je uz pješački promet najpogodniji oblik prometovanja u
gradovima. Biciklistički prijevoz, zaseban ili u kombinaciji sa javnim gradskim i prigradskim
prometom, izvrsna je alternativa osobnom prijevozu automobilom. Razvoj biciklističkog prometa je
vrlo ekonomična i učinkovita strategija za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje prometnih
zagušenja. Prednosti biciklističkog prijevoza su brojne, izostanak zagañenja okoliša, mali utrošak
energije, direktan prijevoz od izvora do cilja putovanja, pozitivan utjecaj na zdravlje vozača, malo
zauzeće prometne površine, mala površina za parkiranje. Zbog ograničenog dosega biciklistički
prijevoz najprikladniji je za kratke i srednje udaljenosti. Zbog konfiguracije terena nisu svi gradovi
prikladni za ovaj vid prometa. Grad Zagreb velikom većinom svoje površine (izuzev sjevernog
reljefno neprikladnog dijela grada) idealan je za korištenje bicikla. Meñutim za svoja putovanja bicikl
koristi manje od 1% stanovnika Zagreba. Jedan od razloga je i niska razvijenost biciklističkih staza.
Na postojećim biciklističkim stazama nerijetko je otežano kretanje biciklista zbog miješanja sa
pješačkim prometom ili zbog nepoštivanja biciklističkih staza od strane vozača automobila što je
vjerno predočeno na Slika 31. te na Slika 32. koja pokazuje kako parkirani automobil onemogućava
kretanje biciklista po za to predviñenoj stazi te ga ujedno i ugrožava. Od 2006. do 2009. izvedene su i
ureñene sljedeće biciklističke staze.
2006. - Vatikanska, Zagrebačka avenija, Sveučilišna aleja, Škorpikova, Radnička od Heinzlove do
Koledovčine, Ljudevita Posavskog od Zagrebačke do Slavonske (Sesvete)
2007. – Boškovićeva, Andrije Hebranga, Klaićeva, Baruna Filipovića, Ante Mike Tripala, Francesca
Tenchinija, Drage Stipca, Vlade Gotovca, Miroslava Milića, Šetalište 150. brigade
2008. – Pavla Hatza, Baruna Trenka, Jurja Žerjavića, Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Palmotićeva,
Remetinečki gaj, Jaruščica
2009. – Martićeva, Bauerova, Podsusedska aleja, Avenija Većeslava Holjevca od Islandske do
Horvatove
Slika 31. Primjer vozila parkiranih na biciklističkoj
stazi – Gundulićeva ulica
Slika 32. Primjer nepoštivanja biciklističke staze –
Gundulićeva ulica
Program zaštite okoliša Grada Zagreba