PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Str. 137<br />
doprinos smanjenju godišnjih količina oborine daju promjene u učestalosti kišnih dana manjeg<br />
intenziteta i značajno povećana učestalost suhih dana u cijeloj Hrvatskoj.<br />
Državni hidrometeorološki zavod je uz pomoć numeričkog modela izradio predviñanje promjene<br />
klime za razdoblje 2041. – 2070. godine za područje Hrvatske. U svim sezonama taj model predviña<br />
povećanje temperature u čitavoj domeni integracije, te kroz čitavu dubinu atmosfere modela. U<br />
hladnijem dijelu godine zagrijavanje će biti nešto veće u sjevernoj (kontinentalnoj) Hrvatskoj.<br />
Amplituda zagrijavanja općenito je nešto manja u regionalnom modelu nego u globalnom modelu koji<br />
je uključen u Četvrto izvješće IPCC-ja. U sjevernoj Hrvatskoj ne očekuje se značajnija promjena<br />
oborine u budućoj klimi. Analiza modeliranog broja dana za neke signifikantne i ekstremne pojave<br />
(broj dana sa snijegom, vrućih dana i dana s oborinom većom od 10 mm) za klimu 20. stoljeća<br />
uglavnom se dobro slaže s podacima motrenja i mjerenja, premda ne i u svim detaljima - najveće<br />
razlike uzrokovane su neadekvatnom reprezentacijom orografije, bez obzira što regionalni model ima<br />
relativno dobru horizontalnu rezoluciju. Buduće promjene ukazuju na smanjenje prosječnog broja<br />
dana sa snijegom, na povećanje broja vrućih dana, te na manje povećanje broja dana sa signifikantnom<br />
oborinom u zimi. Ova statistika dobro se podudara s rezultatima promjene srednjaka prizemne<br />
temperature i ukupne oborine.<br />
Kao jednu od obaveza prema UNFCCC konvenciji, RH je preuzela i obvezu izrade Nacionalnog<br />
inventara emisija prema izvorima, kao i uklanjanja ponorima svih stakleničkih plinova. Prema<br />
posljednjem Nacionalnom inventaru stakleničkih plinova 2009. godine (EKONERG, 2009.), ukupna<br />
emisija (bez ponora) izražena u CO 2 eq 2008. godine iznosila je 30.963 Gg CO 2 eq od čega: CO 2 –<br />
23.516 Gg CO 2 eq (75,95 %), CH 4 - 3.374 Gg CO 2 eq (10,90 %), N 2 O - 3.436 Gg CO 2 eq (11,10 %),<br />
HFC, PFC, SF 6 - 602 Gg CO 2 eq. Uklonjeno je 6.478 Gg CO 2 eq. Najveći doprinos čine emisije iz<br />
energetskog sektora 72,58%, zatim industrijskog sektora 13,54 %, poljoprivrede 10,82 %,<br />
gospodarenja otpadom 3,00 % te uporabe otapala i ostalih proizvoda 0,26 %. Ovaj doprinos nije se<br />
puno mijenjao u razdoblju od 1990 do 2008. godine. U 2008. „pokrivenost“ emisija uklanjanjem<br />
količina CO 2 iz šumskog sektora iznosila je 20,92 %.<br />
Upravo zbog ovakve raspodjele doprinosa emisiji stakleničkih plinova, RH je donijela čitav niz<br />
propisa za provedbu mjera politike i strategije usmjerene k energetskoj učinkovitosti i korištenju<br />
obnovljivih izvora energije, mjera usmjerenih smanjenju emisija u prometu (zamjene fosilnih goriva<br />
biogorivom i plinom), te mjera u sektoru šumarstva (uklanjanje CO 2 u povećanu drvnu masu i<br />
pošumljenost, korištenje drvne mase kao biomase-goriva,…). U 2007. godini donesena je i Uredba o<br />
jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrñivanje<br />
naknade na emisiju ugljikovog (IV) oksida u okoliš (NN 73/07, 48/09) prema kojoj su obveznici<br />
plaćanja naknade prepoznati na osnovi svojih emisija CO 2 . Sredinom 2009. godine donesen je i Plan<br />
raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) koji sadrži<br />
„ukupan iznos emisijskih jedinica unutar odreñenog razdoblja dodijeljen državi, podatke o<br />
dosadašnjim emisijama stakleničkih plinova, popis djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi,<br />
godišnje emisijske kvote koje se dodjeljuju za postrojenje, način dodjele emisijskih jedinica<br />
stakleničkih plinova operaterima postrojenja, procjenu budućih emisija stakleničkih plinova,<br />
odreñivanje pričuve emisijskih jedinica za nova postrojenja, način korištenja mehanizama Kyotskog<br />
protokola i rok dodjele emisijskih jedinica za postrojenja“.<br />
U okviru popisa postrojenja obveznika ishoñenja dozvola za emisije stakleničkih plinova s<br />
dodijeljenim godišnjim kvotama stakleničkih plinova navedena su i postrojenja na području Grada<br />
<strong>Zagreb</strong>a s dodijeljenim godišnjim kvotama (Tablica 76.). Dodjela emisijskih jedinica postrojenjima, te<br />
postupak trgovanja emisijskim jedinicama primijenit će se danom pristupanja Republike Hrvatske u<br />
članstvo u Europskoj uniji.<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a