13.01.2015 Views

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Str. 137<br />

doprinos smanjenju godišnjih količina oborine daju promjene u učestalosti kišnih dana manjeg<br />

intenziteta i značajno povećana učestalost suhih dana u cijeloj Hrvatskoj.<br />

Državni hidrometeorološki zavod je uz pomoć numeričkog modela izradio predviñanje promjene<br />

klime za razdoblje 2041. – 2070. godine za područje Hrvatske. U svim sezonama taj model predviña<br />

povećanje temperature u čitavoj domeni integracije, te kroz čitavu dubinu atmosfere modela. U<br />

hladnijem dijelu godine zagrijavanje će biti nešto veće u sjevernoj (kontinentalnoj) Hrvatskoj.<br />

Amplituda zagrijavanja općenito je nešto manja u regionalnom modelu nego u globalnom modelu koji<br />

je uključen u Četvrto izvješće IPCC-ja. U sjevernoj Hrvatskoj ne očekuje se značajnija promjena<br />

oborine u budućoj klimi. Analiza modeliranog broja dana za neke signifikantne i ekstremne pojave<br />

(broj dana sa snijegom, vrućih dana i dana s oborinom većom od 10 mm) za klimu 20. stoljeća<br />

uglavnom se dobro slaže s podacima motrenja i mjerenja, premda ne i u svim detaljima - najveće<br />

razlike uzrokovane su neadekvatnom reprezentacijom orografije, bez obzira što regionalni model ima<br />

relativno dobru horizontalnu rezoluciju. Buduće promjene ukazuju na smanjenje prosječnog broja<br />

dana sa snijegom, na povećanje broja vrućih dana, te na manje povećanje broja dana sa signifikantnom<br />

oborinom u zimi. Ova statistika dobro se podudara s rezultatima promjene srednjaka prizemne<br />

temperature i ukupne oborine.<br />

Kao jednu od obaveza prema UNFCCC konvenciji, RH je preuzela i obvezu izrade Nacionalnog<br />

inventara emisija prema izvorima, kao i uklanjanja ponorima svih stakleničkih plinova. Prema<br />

posljednjem Nacionalnom inventaru stakleničkih plinova 2009. godine (EKONERG, 2009.), ukupna<br />

emisija (bez ponora) izražena u CO 2 eq 2008. godine iznosila je 30.963 Gg CO 2 eq od čega: CO 2 –<br />

23.516 Gg CO 2 eq (75,95 %), CH 4 - 3.374 Gg CO 2 eq (10,90 %), N 2 O - 3.436 Gg CO 2 eq (11,10 %),<br />

HFC, PFC, SF 6 - 602 Gg CO 2 eq. Uklonjeno je 6.478 Gg CO 2 eq. Najveći doprinos čine emisije iz<br />

energetskog sektora 72,58%, zatim industrijskog sektora 13,54 %, poljoprivrede 10,82 %,<br />

gospodarenja otpadom 3,00 % te uporabe otapala i ostalih proizvoda 0,26 %. Ovaj doprinos nije se<br />

puno mijenjao u razdoblju od 1990 do 2008. godine. U 2008. „pokrivenost“ emisija uklanjanjem<br />

količina CO 2 iz šumskog sektora iznosila je 20,92 %.<br />

Upravo zbog ovakve raspodjele doprinosa emisiji stakleničkih plinova, RH je donijela čitav niz<br />

propisa za provedbu mjera politike i strategije usmjerene k energetskoj učinkovitosti i korištenju<br />

obnovljivih izvora energije, mjera usmjerenih smanjenju emisija u prometu (zamjene fosilnih goriva<br />

biogorivom i plinom), te mjera u sektoru šumarstva (uklanjanje CO 2 u povećanu drvnu masu i<br />

pošumljenost, korištenje drvne mase kao biomase-goriva,…). U 2007. godini donesena je i Uredba o<br />

jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrñivanje<br />

naknade na emisiju ugljikovog (IV) oksida u okoliš (NN 73/07, 48/09) prema kojoj su obveznici<br />

plaćanja naknade prepoznati na osnovi svojih emisija CO 2 . Sredinom 2009. godine donesen je i Plan<br />

raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) koji sadrži<br />

„ukupan iznos emisijskih jedinica unutar odreñenog razdoblja dodijeljen državi, podatke o<br />

dosadašnjim emisijama stakleničkih plinova, popis djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi,<br />

godišnje emisijske kvote koje se dodjeljuju za postrojenje, način dodjele emisijskih jedinica<br />

stakleničkih plinova operaterima postrojenja, procjenu budućih emisija stakleničkih plinova,<br />

odreñivanje pričuve emisijskih jedinica za nova postrojenja, način korištenja mehanizama Kyotskog<br />

protokola i rok dodjele emisijskih jedinica za postrojenja“.<br />

U okviru popisa postrojenja obveznika ishoñenja dozvola za emisije stakleničkih plinova s<br />

dodijeljenim godišnjim kvotama stakleničkih plinova navedena su i postrojenja na području Grada<br />

<strong>Zagreb</strong>a s dodijeljenim godišnjim kvotama (Tablica 76.). Dodjela emisijskih jedinica postrojenjima, te<br />

postupak trgovanja emisijskim jedinicama primijenit će se danom pristupanja Republike Hrvatske u<br />

članstvo u Europskoj uniji.<br />

Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!