PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 233
4.4 ZDRAVLJE I OKOLIŠ
Ljudsko zdravlje često je u vezi sa stanjem okoliša, odnosno ovisno je o kakvoći zraka, kakvoći voda
(prvenstveno voda za piće, otpadnih voda), odlaganju i tretiranju otpada, zagañenosti tla, zdravstvenoj
ispravnosti hrane, buci, itd. Pri tome je globalno opterećenje bolestima veće u zemljama u razvoju gdje
se u vezu s okolišnim čimbenicima dovode oboljenja od dijareje (u 94% slučajeva), pneumonije
(42%), ozljeda (44%) i malarije (42%). S druge strane, u razvijenim se zemljama s okolišnim
čimbenicima povezuju kardiovaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti te obolijevanje od
malignih bolesti (Mudrovčić, J.). Pri tome se proučavanjem utjecaja okoliša na zdravlje ljudi bavi
posebna grana medicine - zdravstvena ekologija.
Stanje okoliša utvrñuje se praćenjem stanja pojedinih sastavnica okoliša, pri čemu prikupljeni podaci o
onečišćenjima u okolišu pokazuju jesu li izmjerene razine u okvirima preporučenih i propisanih
vrijednosti. Za praćenje su zadužene nadležne službe za zdravstvenu ekologiju. Na području Grada to
su Zavod za javno zdravstvo Dr Andrija Štampar i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Osim u njima,
praćenje i kontrola onečišćenja u okolišu provodi se i u pojedinim znanstvenim i obrazovnim
ustanovama, tijelima državne uprave, gradskim upravnim tijelima, u pojedinim agencijama kao i u
privatnim tvrtkama.
Osnovni parametri koji se prate su zdravstvena ispravnost vode za piće, kakvoća vode za kupanje i
rekreaciju, zdravstvena ispravnost hrane i predmeta opće uporabe na tržištu, otpadne vode, praćenje
kakvoće zraka, te praćenje slučajeva i epidemije bolesti koje se prenose hranom, odnosno vodom.
Meñutim, prikupljeni podaci rijetko se upotrebljavaju u kvantificiranju mogućega biološkog značenja
izmjerenih onečišćenja. I kada postoje sistematski prikupljeni podaci, odnosno statistika o pobolu i
smrtnosti, ne iskorištavaju se dovoljno mogućnosti povezivanja s podacima o kakvoći okoliša.
4.4.1 Stanje i pritisci na području Grada Zagreba
Voda
Služba za zdravstvenu ekologiju, Odjel za ispitivanje voda Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija
Štampar, provodi kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za piće, ispitivanje podzemnih i površinskih
voda, mineralnih, izvorskih i stolnih voda, demineraliziranih i tehnoloških voda, voda za kupanje,
šport i rekreaciju, otpadnih voda, hidroizolacijskih premaza i materijala koji se koriste za vodovodne
instalacije, te predmeta opće uporabe koji dolaze u kontakt s vodom.
Voda za piće iz vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba
Početak organizirane javne vodoopskrbe, koja se temelji na zahvatu podzemne vode iz savskog
aluvija, datira iz 1878. godine. Kao što je već navedno u poglavlju 4.2.3 Upravljanje vodama, za
potrebe zagrebačkog vodoopskrbnog sustava danas se koristi šest vodocrpilišta na području Grada te 4
na području Zagrebačke županije s ukupno 30 zdenaca, pri čemu su glavna vodocrpilišta Mala Mlaka,
Petruševec, Sašnak, Zapruñe i Strmec. Tehnologija eksploatacije jednostavna je kao i na samim
počecima. Voda se zahvaća iz kopanih i bušenih zdenaca te pod tlakom transportira u vodospreme
odakle se vodoopskrbnom mrežom (u dužini od oko 3000 km), doprema do oko 850.000 korisnika.
Voda se preventivno dezinficira plinovitim klorom (99 %) i klor dioksidom, a dodatno se dorañuje
samo na crpilištima Sašnjak (gdje je od 1987. u uporabi ureñaj za uklanjanje lakohlapivih kloriranih
ugljikovodika) i Petruševec (gdje od 2003. postoji ureñaj za uklanjanje mangana iz vode).
Osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće provodi se ispitivanjem kvalitete vode izvorišta i
zdravstvene ispravnosti vode u vodovodnoj mreži. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće
Program zaštite okoliša Grada Zagreba