PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 54
U Gradu Zagrebu je od industrijske proizvodnje koncentrirana kemijska, prehrambena,
metaloprerañivačka, elektronička, tekstilna, drvna i izdavačko-grafička industrija, pretežito u
industrijskim zonama na Žitnjaku i Jankomiru. Grad Zagreb je sjedište velikih hrvatskih tvrtki, kao što
su INA-Industrija nafte, Pliva, Kraš, Franck, Končar, Elektro-Kontakt, Ericsson-Nikola Tesla i drugi,
a tu se nalaze i brojna predstavništva stranih kompanija. Zagreb je ujedno i bankarsko - financijsko
središte, sjedište je Hrvatske narodne banke, Zagrebačke burze, Tržišta novca, HBOR-a i vodećih
poslovnih banaka. Zagreb je i sveučilišni centar, s oko 50 fakulteta, visokih i poslovnih škola, te
znanstveno-istraživačkih centara. Takoñer, Zagreb je i meñunarodni sajamski centar (Zagrebački
velesajam, osnovan 1909. godine) i član je Meñunarodne unije sajmova (UFI) koja okuplja 167
sajamskih organizacija iz 67 zemalja. U Okviru ZV-a djeluje i Svjetski trgovinski centar (WTO), član
Udruženja svjetskih trgovinskih centara WTCA, osnovan 1990. godine, sa svrhom povezivanja
izvozno orijentiranoga gospodarstva Hrvatske sa svjetskim tržištem. Na području Grada Zagreba
približno je 360 tisuća zaposlenih, što je više od 40 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.
Na teritoriju Zagreba posluje oko 24.900 trgovačkih društava. Najveći udjel od 56,8 % u ostvarenom
ukupnom prihodu imaju velika trgovačka društva, sljedeća su po prihodu mala trgovačka društva sa
udjelom od 27,1%, a treća po prihodu su srednja trgovačka društva s udjelom od 16,2%.
Po vlasničkoj strukturi, s najvećim udjelom u ukupnom prihodu od 72,0% i broju zaposlenih od 62,3%
sudjeluju društva u privatnom vlasništvu, a potom ona u mješovitom i državnom vlasništvu.
Prema broju poslovnih subjekata, udjel prerañivačke industrije Grada Zagreba na razini istog sektora u
Hrvatskoj je oko 32%, dok je udjel trgovine u ukupnoj hrvatskoj trgovini oko 36%.
U industriji Grada Zagreba najveći udjel ima proizvodnja hrane i pića 25,5%, a potom opskrba
električnom energijom, plinom i vodom 16,3%, te elektronička industrija s 9,1% i kemijska industrija
s 8,2%. Udjel izdavačke i tiskarske djelatnosti 8,5%, proizvodnje radiotelevizijskih i komunikacijskih
aparata i opreme 8,0%, dok je udjel proizvodnje odjeće i dorade 2,5%.
U Zagrebu se ostvaruje i oko 58% ukupnoga prometa u hrvatskoj trgovini, te oko 5,7% ukupnoga
turističkog prometa.
Zagreb sudjeluje u ukupnom hrvatskom izvozu sa oko 37%.
Godine 2005. osnovan je Zagrebački holding d.o.o., u koji je udruženo 29 tvrtki koje su bile u
vlasništvu Grada ili djelomičnom vlasništvu. Organizacijski, Zagrebački holding d.o.o. je podijeljen na
23 podružnice.
Danas je poseban naglasak stavljen na tehnološki razvitak industrije i tercijarnih djelatnosti, malo i
srednje poduzetništvo, izvozne programe, usvajanje europskih standarda kvalitete, te na stvaranje
uvjeta za povećanje stupnja konkurentnosti svih sektora gospodarstva na globalnom tržištu.
4.1.2.3 Ciljevi i mjere
Tablica 16. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije
C1 Izrada općih okvira za objedinjene uvjete zaštite okoliša, čistiju proizvodnju, poticanje reciklaže, te razvoj
alternativnih postupaka koji se temelje na obnovljivim izvorima
C2 Smanjivanje rizika od nesreća
C3 Nadzor nad emisijama uzimajući u obzir prihvatni kapacitet okoliša
C4 Poticanje investicija u tzv. „čistu“ industriju
Tablica 17. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije
Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori
Program zaštite okoliša Grada Zagreba