PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 153
U planu je izgradnja bazena Podsused, Prečko i Drenje i ustave Lučko kojima će se voda moći
distribuirati prema uvjetima na nizvodnom području. Ustava Lučko, (planirana) u kombinaciji s
pregradom u Savi u sklopu HE Prečko, omogućiti će kontrolirano upuštanje voda rijeke Save u kanal
Odra. Današnja funkcija rasterećenja na toj lokaciji je osigurana preljevom Jankomir.
Potoci južnih obronaka Medvednice, nekih 25 potoka u području od potoka Dolje na zapadu do potoka
Kašine na istoku, kroz povijest su relativno često, ugrožavali poplavom nizvodna naselja izazivajući
štete i ljudske žrtve. Danas je na području Grada izgrañeno 19 objekata ukupnog retencijskog
volumena 2,2 x 106 m 3 . Svi objekti sastoje se od objekta brane i pripadnog uzvodnog retencijskog
prostora za prihvat mjerodavnog vodnog vala. Objekt brane je u svim izvedenim slučajevima nasuta
grañevina s nepropusnom glinenom jezgrom te pripadnim armirano-betonskim evakuacijskim
organima – temeljnim ispustom i sigurnosnim preljevom.
Posljednja velika opasnost od poplava na cijelom zagrebačkom području uključujući i područje Grada
Zagreba dogodila se sredinom rujna 2010. godine kada su uvedene redovne i izvanredne mjere obrane
od poplava. Zbog obilnih kiša u susjednoj Sloveniji te Hrvatskoj došlo je do izlijevanja rijeke Save na
području VGO Zagreb, pri čemu su nanesene i znatne materijalne štete.
U pogledu zaštite od poplava, potrebno je spomenuti pomak u shvaćanju koji se dogodio u zemljama
članicama EU. Intenzivna, tehnički orijentirana, zaštita od poplava i održavanje vodotoka -
„degradirana hidromorfologija“, zbog značajnih ekoloških šteta klasificira takve rijeke kao rijeke “pod
rizikom” neispunjavanja ciljeva ODV-a. U zemljama članicama EU posljednjih godina uloženi su
znatni napori u usklañivanju zaštite okoliša i zaštite od poplava putem projekata renaturalizacije rijeka.
Navedeni koncepti integriranog upravljanja poplavama pokazali su se čak ekonomski prihvatljivijima
nego tradicionalna tehnička rješenja.
Kakvoća površinskih voda
Površinske vode se prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08) svrstavaju u pet vrsta, od I
do V, na osnovi usporedbe izračunate najnepovoljnije mjerodavne vrijednosti jednog pokazatelja i
dopuštene granične vrijednosti pojedinog pokazatelja. Stupanjem na snagu Uredbe o standardu
kakvoće vode (NN 89/10) ova klasifikacija prestaje vrijediti.
Parametri za ocjenu kakvoće površinskih voda na području Grada Zagreba prate se na 18 postaja. Za
potrebe ovog izvješća Hrvatske vode su dostavile podatke za 12 postaja za 2008. odnosno za 17
postaja za 2007. i 2006. godinu, dok podaci za 2009. godinu još nisu bili obrañeni (vidi 8.3 Prilog 3).
Kakvoća vode rijeke Save prati se na 4 postaje (Oborovo, Petruševec, Drenje-Jesenice i Jankomir). U
razdoblju od 2006. do 2008. kakvoća vode nije zadovoljavala propisanu kategoriju (Tablica 82.).
Tablica 82. Ocjena kakvoće vode rijeke Save (2006. - 2008.)
Skupina
Mikrobiološki Biološki
Režim kisika Hranjive tvari
pokazatelja
pokazatelji pokazatelji
Godina 2006 2007 2008 2006 2007 2008 2006 2007 2008 2006 2007 2008
Rijeka Sava
Oborovo III II II IV III III V V V III II II
Petruševec II II II III III III IV V V II II II
Jankomir II II II III III III IV IV IV II II II
Drenje -
Jesnice
II I III III III III IV IV IV II II II
(Izvor, Hrvatske vode, VGO za slivno područje Grada Zagreba, 2010.)
Kakvoća vode ocijenjena je prema fizikalno-kemijskim pokazateljima, pokazateljima režima kisika,
hranjivim tvarima, mikrobiološkim pokazateljima, biološkim pokazateljima, ukupnim kovinama i
organskim spojevima prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), (koji parametri se mjere na
pojedinim postajama prikazano je u Tablica 84.). U meñuvremenu (4. prosinca 2008.) stupila je na
Program zaštite okoliša Grada Zagreba