PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 102
obilježja, jasno je identificirala da je očuvan i ekološki kvalitetno zaštićen okoliš, jedna od tri uporišne
točke svakog turističkog razvojnog projekta koji dugoročnije računa na uspjeh.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka izradilo je u rujnu 2003. godine konačnu verziju
Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. Strategija prepoznaje da Hrvatska posjeduje
iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, koji se mora zaštititi da bi
dugoročno pridonosio razvoju turizma. Hrvatska turistička zajednica početkom 2009. g. prihvatila je
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2010. - 2014.
4.1.9.2 Stanje i pritisci na području Grada Zagreba
Turizam je sektor gospodarstva koji s okolišem ima naglašeno dvosmjeran odnos. Turizam ima
mogućnosti, atraktivnu i očuvanu prirodu i okoliš upotrijebiti kao ekonomsku vrijednost, te na taj
način ima izravan interes u stimuliranju aktivnosti koje idu u smjeru očuvanja i uvećavanja te
vrijednosti. S druge strane, neupitno je da turizam može i značajno negativno utjecati na okoliš.
Osnovni utjecaj proizlazi iz privlačenja i koncentriranja turista na nekom prostoru, što kao posljedicu
ima sve pritiske kojima ljudi tipično opterećuju okoliš (otpad, otpadne vode, promet i sl.). Uz to,
izgradnja infrastrukture potrebne za turističku djelatnost ireverzibilno mijenja prostor i okoliš. Velik
broj gostiju utječe na lokalni način života, socio-kulturni identitet, strukturu gospodarske osnove
(najčešće zapuštanjem tradicionalnih djelatnosti), itd. S obzirom na navedene utjecaje, očito nije
moguće a priori govoriti o turizmu kao o razvojnom scenariju koji ima minimalan utjecaj na okoliš.
Turizam na području Grada Zagreba, ima značajan razvojni potencijal koji nije dovoljno iskorišten.
Zagreb kao glavni grad s koncentracijom gospodarstva i trgovine, kulturnih, znanstvenih i akademskih
institucija, ali i zbog prirodnih i kulturnih atrakcija u samom gradu i bližoj okolici, kao turistička
destinacija raspolaže turističkim potencijalima za razvoj različitih vidova turizma kao što su kongresni,
znanstveni, kulturni, izletnički, „shopping“ turizam, seoski turizam i dr. Osim toga, geografski položaj
na prometnim pravcima prema Jadranu i drugim odredištima omogućuje privlačenje gostiju u tranzitu.
PPGZ-om su odreñene su tri razvojne turističke zone Grada Zagreba:
- primarna turistička zona koja obuhvaća uže gradsko središte, koje zahtijeva investicije u rješenje
prometa i restauraciju najvrjednijih grañevina,
- sekundarna turistička zona koja obuhvaća preostali dio grada Zagreba i uži dio Sesveta, sa brojnim
različitim, u prostoru raspršenim posebnostima (park Maksimir, SRC Jarun, prostor uz Savu, Park
prirode Medvednica, brojni objekti i prostori kulturnih dobara, itd.),
- tercijarna turistička zona koja obuhvaća južni i istočni dio Grada Zagreba - prostranu, ali turistički
relativno zanemarenu zonu u kojoj treba razvijati turističko-ugostiteljsku djelatnost na seoskim
obiteljskim gospodarstvima s mogućom rekreacijom (jahanje, trčanje, hodanje).
Jedno od obilježja turizma u Zagrebu je relativno kratak boravak posjetitelja. Prema istraživanju
„Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba“ koje provodi TOMAS Zagreb za potrebe TZ Grada
Zagreba kontinuirano od 1998. g., hotelski gosti u prosjeku ostvaruju 2,9 noćenja, s tim da 61% ostaje
samo jednu do dvije noći. Slična situacija je i s gostima hostela koji u prosjeku borave 3 noći.
Udio noćenja domaćih gostiju u ukupnim noćenjima se u razdoblju 2006. – 2008. gotovo nije mijenjao
i iznosi oko 29% pa se može pretpostaviti da je takav trend prisutan i do 2010. Struktura emitivnih
zemalja i njihov udio u strukturi turističke potražnje prikazana je u Tablici 56.
U strukturi smještajnih kapaciteta Zagreba dominiraju hoteli (Tablica 57.)., pa je i broj ostvarenih
dolazaka i noćenja najviši u hotelima (oko milijun noćenja godišnje) (Tablica 58. i 59.)
Program zaštite okoliša Grada Zagreba