PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 152
Navedenim planom dane su smjernice i mjere za razvoj navodnjavanja, prijedlozi realizacije, te uvjeti
upravljanja i gospodarenja vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. Poljoprivredne površine u Gradu
Zagrebu čine 31,95% ukupne površine, 20 a po jednom stanovniku dolazi 0,0026 hektara ovih površina.
Za područje Hrvatske ovi podaci iznose 47,66% i 0,607 hektara po stanovniku. Znatno manja površina
po stanovniku razumljiva je obzirom na napućenost Grada Zagreba u odnosu na ukupni prostor
Hrvatske. Za navodnjavanje se u najvećem broju koriste podzemne vode (44,13%) te voda iz
vodovoda (31,52%). Ovim planom predviñeno je navodnjavanje površina, definiranih kao pogodne i
umjereno pogodne površine za navodnjavanje, površine oko 5.900 ha.
Osiguranje potrebnih količina vode uglavnom je planirano dijelom iz rijeke Save (oko 56%), a dijelom
iz podzemnih voda (oko 44%), vodeći pri tome računa o svim ograničenjima koja vrijede za zaštićene
objekte prirode.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanje i mjere za obranu od poplava, obranu od leda
na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica.
Sustav obrane od poplava u Republici Hrvatskoj zakonski je definiran Državnim planom obrane od
poplava (NN 84/10). Provedbu mjera obrane od poplava na vodama provode Hrvatske vode. Hrvatske
vode donijet će i Glavni provedbeni plan obrane od poplava.
Sustav obrane od poplava Grada Zagreba dijeli se na dva dijela: sustav obrane od velikih voda Save i
zaštita od bujičnih vodotokova južnih obronaka Medvednice.
Obrana od poplava od velikih voda Save sastavni je dio sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja.
Sustav pokriva područje od Zagreba, odnosno Karlovca na zapadu do Nove Gradiške, odnosno do
Mačkovca na istoku, te područje Kupe do šireg područja Karlovca. Koncept obrane od poplava
Srednje Posavlje zasniva se na učinku redukcije vršnog protoka vodnog vala pri izlijevanju velikih
voda u retencijske prostore, samo što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno
kontroliranim upravljanjem vodnim masama uz pomoć izvedenih objekata sustava.
Osnovni objekti obrane od velikih voda Save u Zagrebu su obostrani nasipi, položeni na razmaku od
300 metara. Uz nasipe, ključni objekt obrane od poplava grada Zagreba je kanal Odra s lateralnim
preljevom u desnom savskom nasipu kod Jankomira, uzvodno od Zagreba. Kanal je izgrañen u dužini
od 31 km, a rasterećene vode Save se razlijevaju u Odransko polje. Ovaj objekt automatski se aktivira
pri protocima od oko 1900 m 3 /s. Njegov prvenstveni zadatak je smanjenje maksimalnih protoka u
Zagrebu, ali se pozitivne posljedice njegovog djelovanja pružaju i na nizvodnom toku rijeke Save.
Preljev, koji je zapravo sniženje postojećeg desnog savskog nasipa na duljini od 1000 metara, je
izgrañen početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Kapacitet preljeva kod pojave 100
godišnje velike vode Save iznosi oko 1000 m 3 /s.
Jedan od važnih objekata obrane od poplava je i ustava Prevlaka, izgrañena u lijevom nasipu Save,
oko 40 km nizvodno od Zagreba, a oko 50 km uzvodno od Siska. Otvaranjem zapornica ove ustave
postiže se upuštanje dijela velikih voda Save u kanal Lonja – Strug, te dalje u retenciju Lonjsko polje.
Ustava se preventivno otvara kod najave pojave visokih vodostaja na srednjoj i donjoj Savi. Kapacitet
ustave iznosi 450 m 3 /s. Retencija Lonjsko polje, koja prihvaća velike vodne mase Save rasterećene na
ustavi Prevlaka, prihvaća dodatno i savske vode putem nizvodne ustave Trebež 1.
20 Prema Inventarizaciji poljoprivrednog zemljišta Grada Zagreba i preporuke za poljoprivrednu proizvodnju,
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski Fakultet, 2008. taj postotak iznosi 33,9 % (oranice, mozaici poljoprivrednog
zemljišta, voćnjaci i vinogradi, livade).
Program zaštite okoliša Grada Zagreba