13.01.2015 Views

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Str. 24<br />

Paleozoik<br />

U prošlosti smatralo se da glavni trup Medvednice grade magmatiti, no danas znamo da su to pretežno<br />

metamorfne stijene. Nastale su regionalnom metamorfozom raznolikih stijena. Prvotne stijene bili su s<br />

jedne strane eruptivi, kao što su gabro, dijabazi ili bazalti, a s druge strane sitnozrnasti laporoviti<br />

sedimenti dubokog mora u koje su se ti eruptivi utiskivali, ili ih prekrivali. Od obje skupine nastale su<br />

najstarije stijene na ovom prostoru; zeleni škriljavci. Uz njih zastupljene stijene ovog prostora su i<br />

šejlovi, siltiti, grauvake, metagabri, dijabazi i dr. Premda su te stijene vrlo raznorodnog sastava i<br />

varijabilne kakvoće, unutar njih moguće je naći ležišta tehničkog grañevnog kamena i arhitektonskog<br />

grañevnog kamena. Iz prošlosti su poznati primjeri korištenja i drugih mineralnih sirovina nastalih<br />

orudnjenjima u ovim stijenama (npr. pojave galenita i drugih sulfida kod sv. Jakoba i “Francuskih<br />

rudnika”).<br />

Mezozoik<br />

Mezozojski sedimenti trijasa, jure i krede razvijeni su na ovom prostoru. Istina jurski sedimenti vrlo su<br />

rijetki no najčešće su to vapnenci i dolomiti. Trijaska sedimentacijska serija započinje pješčenjacima,<br />

siltitima, vapnencima, dolomitima, vapnenačkim laporima. Te stijene ne pokrivaju veća područja,<br />

nego se mogu pratiti uz permske naslage, te kao manje izolirane površine. Slijede dolomiti, izmjene<br />

vapnenaca, lapora, šejlova, rožnjaka i tufova srednjeg trijasa. Stijene donjokredne starosti prostiru se<br />

na sjeverozapadnom dijelu Medvednice. Zastupljene su sedimentnim i magmatskim stijenama<br />

heterogenog sastava. Sedimentni su predstavljeni izmjenama pješčenjaka, šejlova, lapora, rožnjaca i,<br />

podreñeno, vapnenaca. Magmatske stijene ponegdje su znatnije rasprostranjenosti, a predstavljene su u<br />

gabrima, dijabazima, spilitima i piroklastičnim stijenama. Gornjokredne sedimente izgrañuju breče,<br />

serija flišolikih sedimenata u kojoj prevladavaju lapori, šejlovi, siltiti, pješčenjaci i vapnenci, a česti su<br />

i rožnjaci.<br />

Kenozoik<br />

Kenozojski sedimenti zauzimaju najveće površine <strong>Zagreb</strong>ačkog prostora. Paleogenski sedimenti<br />

predstavljeni su jedino paleocenom na sjeverozapadnim padinama Medvednice. Čini ih izmjena lapora<br />

i pjeskovitih lapora s pješčenjacima koji mjestimično prelaze u konglomerate. Lapori i laporovite<br />

gline, slatkovodni glinoviti pijesci i glinovite siltiti ponta s ulošcima su ugljena i rasprostranjeni su na<br />

obodima gorja i u ravničarskom području. Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage)<br />

predstavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatan dio ravničarskog prostora. Kvartarne<br />

naslage prekrivaju veliki dio ravničarskog dijela Grada <strong>Zagreb</strong>a. Započinju močvarnim praporima s<br />

ulošcima pijeska i mjestimice treseta i lignita, te kopnenim lesom pleistocenske starosti. Holocenske<br />

sedimente čine aluvijalni nanosi prve i druge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pritoka.<br />

Njih izgrañuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltozne gline.<br />

2.3.2 Tlo<br />

Heterogenost zemljišnog pokrivača odnosno tipova tala na području Grada <strong>Zagreb</strong>a povezana je s<br />

izrazitim varijacijama reljefa te s tim povezane geološko-litološke podloge. Administrativno područje<br />

Grada <strong>Zagreb</strong>a koje je predmet ovog Programa zauzima visinski gradijent izmeñu otprilike 200-1000<br />

m.n.v. odnosno raspon od nizinskog područja poplavne savske ravnice pa do vrhova <strong>Zagreb</strong>ačke gore.<br />

Kao što je već rečeno, na tom prostoru primjetna je izrazita šarolikost matične podloge. U<br />

spomenutom rasponu, kao matični supstrat na obroncima <strong>Zagreb</strong>ačke gore pojavljuju se škriljevci i<br />

meki vapnenci, brusilovci, kremeni pješčenjaci paleozojske starosti, te tvrdi vapnenaca mezozojske<br />

starosti. Dijelovi Medvednice na području grada izgrañeni su uglavnom od tercijarnih naslaga. Na<br />

nešto nižim položajima nalazimo tercijarne lapore, koji su posebno karakteristični za prostor i na<br />

kojima nalazimo poznata vinogorja. Na još nižim terenima nalazimo obronke s pleistocenskim<br />

ilovinama koji postepeno prelaze u pleistocensku terasu, a zatim se stapaju sa holocenskim dolinskim<br />

dijelom rijeke Save. Široka dolina Save koja se dominantno prostire područjem Grada <strong>Zagreb</strong>a,<br />

formirana je od starijih i mlañih aluvijalnih zaravni koje su grañene od šljunkovito-pjeskovitih,<br />

ilovastih i glinastih naslaga.<br />

Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!