PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Str. 24<br />
Paleozoik<br />
U prošlosti smatralo se da glavni trup Medvednice grade magmatiti, no danas znamo da su to pretežno<br />
metamorfne stijene. Nastale su regionalnom metamorfozom raznolikih stijena. Prvotne stijene bili su s<br />
jedne strane eruptivi, kao što su gabro, dijabazi ili bazalti, a s druge strane sitnozrnasti laporoviti<br />
sedimenti dubokog mora u koje su se ti eruptivi utiskivali, ili ih prekrivali. Od obje skupine nastale su<br />
najstarije stijene na ovom prostoru; zeleni škriljavci. Uz njih zastupljene stijene ovog prostora su i<br />
šejlovi, siltiti, grauvake, metagabri, dijabazi i dr. Premda su te stijene vrlo raznorodnog sastava i<br />
varijabilne kakvoće, unutar njih moguće je naći ležišta tehničkog grañevnog kamena i arhitektonskog<br />
grañevnog kamena. Iz prošlosti su poznati primjeri korištenja i drugih mineralnih sirovina nastalih<br />
orudnjenjima u ovim stijenama (npr. pojave galenita i drugih sulfida kod sv. Jakoba i “Francuskih<br />
rudnika”).<br />
Mezozoik<br />
Mezozojski sedimenti trijasa, jure i krede razvijeni su na ovom prostoru. Istina jurski sedimenti vrlo su<br />
rijetki no najčešće su to vapnenci i dolomiti. Trijaska sedimentacijska serija započinje pješčenjacima,<br />
siltitima, vapnencima, dolomitima, vapnenačkim laporima. Te stijene ne pokrivaju veća područja,<br />
nego se mogu pratiti uz permske naslage, te kao manje izolirane površine. Slijede dolomiti, izmjene<br />
vapnenaca, lapora, šejlova, rožnjaka i tufova srednjeg trijasa. Stijene donjokredne starosti prostiru se<br />
na sjeverozapadnom dijelu Medvednice. Zastupljene su sedimentnim i magmatskim stijenama<br />
heterogenog sastava. Sedimentni su predstavljeni izmjenama pješčenjaka, šejlova, lapora, rožnjaca i,<br />
podreñeno, vapnenaca. Magmatske stijene ponegdje su znatnije rasprostranjenosti, a predstavljene su u<br />
gabrima, dijabazima, spilitima i piroklastičnim stijenama. Gornjokredne sedimente izgrañuju breče,<br />
serija flišolikih sedimenata u kojoj prevladavaju lapori, šejlovi, siltiti, pješčenjaci i vapnenci, a česti su<br />
i rožnjaci.<br />
Kenozoik<br />
Kenozojski sedimenti zauzimaju najveće površine <strong>Zagreb</strong>ačkog prostora. Paleogenski sedimenti<br />
predstavljeni su jedino paleocenom na sjeverozapadnim padinama Medvednice. Čini ih izmjena lapora<br />
i pjeskovitih lapora s pješčenjacima koji mjestimično prelaze u konglomerate. Lapori i laporovite<br />
gline, slatkovodni glinoviti pijesci i glinovite siltiti ponta s ulošcima su ugljena i rasprostranjeni su na<br />
obodima gorja i u ravničarskom području. Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage)<br />
predstavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatan dio ravničarskog prostora. Kvartarne<br />
naslage prekrivaju veliki dio ravničarskog dijela Grada <strong>Zagreb</strong>a. Započinju močvarnim praporima s<br />
ulošcima pijeska i mjestimice treseta i lignita, te kopnenim lesom pleistocenske starosti. Holocenske<br />
sedimente čine aluvijalni nanosi prve i druge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pritoka.<br />
Njih izgrañuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltozne gline.<br />
2.3.2 Tlo<br />
Heterogenost zemljišnog pokrivača odnosno tipova tala na području Grada <strong>Zagreb</strong>a povezana je s<br />
izrazitim varijacijama reljefa te s tim povezane geološko-litološke podloge. Administrativno područje<br />
Grada <strong>Zagreb</strong>a koje je predmet ovog Programa zauzima visinski gradijent izmeñu otprilike 200-1000<br />
m.n.v. odnosno raspon od nizinskog područja poplavne savske ravnice pa do vrhova <strong>Zagreb</strong>ačke gore.<br />
Kao što je već rečeno, na tom prostoru primjetna je izrazita šarolikost matične podloge. U<br />
spomenutom rasponu, kao matični supstrat na obroncima <strong>Zagreb</strong>ačke gore pojavljuju se škriljevci i<br />
meki vapnenci, brusilovci, kremeni pješčenjaci paleozojske starosti, te tvrdi vapnenaca mezozojske<br />
starosti. Dijelovi Medvednice na području grada izgrañeni su uglavnom od tercijarnih naslaga. Na<br />
nešto nižim položajima nalazimo tercijarne lapore, koji su posebno karakteristični za prostor i na<br />
kojima nalazimo poznata vinogorja. Na još nižim terenima nalazimo obronke s pleistocenskim<br />
ilovinama koji postepeno prelaze u pleistocensku terasu, a zatim se stapaju sa holocenskim dolinskim<br />
dijelom rijeke Save. Široka dolina Save koja se dominantno prostire područjem Grada <strong>Zagreb</strong>a,<br />
formirana je od starijih i mlañih aluvijalnih zaravni koje su grañene od šljunkovito-pjeskovitih,<br />
ilovastih i glinastih naslaga.<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a