PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 88
Meñutim, naglašeni pritisak sve većeg broja putnika, daljnji trend izgradnje novih gradsko prigradskih
naselja te uzevši u obzir starost i veliki intenzitet imobilizacije EMV-a (elektromotornih vlakova)
uslijed redovitog održavanja i popravaka, doveli su do nedostatnih kapaciteta voznog parka za prijevoz
gradsko prigradskih putnika. HŽ u nastojanju da ne otkaže dotične vlakove krati redovite sastave
vlakova u lokalnom i daljinskom prometu što je jedino moguće rješenje uslijed velikih potreba i gužvi
u gradsko-prigradskom prometu grada Zagreba.
Da bi gradsko prigradski prijevoz mogao pratiti sve veći broj putnika bez kraćenja lokalnih i daljinskih
garnitura te se razviti u sustav koji može pružiti kvalitetnu uslugu i prevesti veći broj putnika, HŽ
Putnički prijevoz planira uključiti u promet novu generaciju elektromotornih niskopodnih vlakova
boljih tehničkih osobina, klimatizirane i potpuno novog dizajna. Uz financijsku potporu Grada
Zagreba, u sljedećem srednjoročnom razdoblju, HŽ-Putnički prijevoz planira nabaviti 18 novih
elektromotornih vlakova za gradski i prigradski prijevoz. Do sada je ugovoren prototip gradskoprigradskog
vlaka koji radi konzorcij Gredelj- Končar. Završetak ovog prototipa očekuje se do konca
2010. godine. Vlak će biti niskopodan (visine poda na ulaznom djelu cca 55 cm kao i peroni),
klimatiziran, opremljen GPS ureñajem, video nadzorima, vatrodojavom, automatskim brojačem
putnika, ureñajem za govorno i vizualno obavještavanje putnika, itd. Kapacitet vlaka biti će cca. 200
sjedećih i 300 stajaćih mjesta, a maksimalna brzina 160 km/h i ubrzanje veće od 1,1m/s². Ovisno o
intenzitetu putnika, vlakovi bi mogli voziti kao jednostruke garniture (500 mjesta), u nekim periodima
dana kao dvostruke, a ako se ukaže potreba i kao trostruke garniture. Ovisno o mogućnostima i potrebi
HŽ Putnički prijevoz će ući u nabavku odreñenog broja tzv. regionalnih elektromotornih i dizel
motornih vlakova (ukupno 49 vlakova), koji će biti kompatibilni s gradsko prigradskim vlakovima te
će pokrivati linije izvan zone Grada Zagreba (ili vezane prema Zagrebu) kao i sve ostale linije na
preostalim prugama Hrvatskih željeznica.
Osim modernizacijom voznog parka HŽ planira unaprijediti gradsko prigradski promet i zahvatima na
infrastrukturi. Planira se dogradnja 2 kolosijeka na potezu izmeñu Savskog Marofa preko Zagreba do
Dugog Sela. Na takvoj četverokolosiječnoj pruzi dva kolosijeka bi služila isključivo za gradski i
prigradski promet. Izgradnjom i modernizacijom navedene pruge uspostavlja se glavna prometna
transverzala izmeñu istočnog i zapadnog dijela šireg područja Grada Zagreba te se stvara mogućnost
djelotvornog povezivanja svih usputnih naselja sa Zagrebom. Isto tako na koridoru prema Karlovcu,
Koprivnici i Sisku planira se izgraditi još jedan kolosijek čime je omogućeno učinkovito uvoñenje
prigradskog prometa i na tim relacijama te preusmjerenje individualnog automobilskog prometa na
željeznički. Radi stvaranja uvjeta za bolju prometnu komunikaciju u gradu na potezu sjever - jug,
povećanja cestovne i pješačke protočnosti te većeg pristupa glavnog željezničkog kolodvora
putnicima, HŽ Putnički prijevoz (zajedno s ostalim subjektima HŽ Infrastrukturom i dr.) planira
podizanje pruge od Zagreb Zapadnog kolodvora do Borongaja na kotu +1. Takva koncepcija će
zahtijevati promjenu postojećeg glavnog željezničkog kolodvora, s manjim dislociranjem sa sadašnje
lokacije nešto istočnije.
Nužna je rekonstrukcija zagrebačkog glavnog kolodvora i ona je u planu, a odnosi se na grañevinsku
rekonstrukciju kolodvora i perona, odvajanje daljinskog od gradsko prigradskog prometa i ugradnja
novog sustava signalno sigurnosnih ureñaja. HŽ planira i projektira izgradnju 14,5 kilometara pruge
na dionici Podsused – Samobor – Bregana na kojoj će brzina biti do 120 kilometara na sat što će
omogućiti putovanje vlakom iz Samobora za Zagreb u vremenu od 30 minuta. Za taj projekt
prihvaćena je studija utjecaja na okoliš i ishoñena lokacijska dozvola. Isto tako planira se i kvalitetna
željeznička veza od Zagreb GK – trasom Radničke – Domovinski most do Velike Gorice uz
povezivanje i zračne luke Pleso. Planira se rekonstrukcija kolodvora i stajališta na širem području
grada te otvaranje nekoliko novih stajališta. Isto tako predviña se komercijalizacija parkirališnog
prostora za osobne automobile u blizini nekih željezničkih kolodvora/stajališta za one putnike koji
putovanja ostvaruju kombinirajući prijevoz željeznicom sa osobnim vozilom ili još prihvatljivije sa
biciklom („park & ride sustav“ te „bike & ride sustav“).
Program zaštite okoliša Grada Zagreba