13.01.2015 Views

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Str. 162<br />

Onečišćenje otpadnih voda na području Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />

70.000.000,00<br />

60.000.000,00<br />

kg/god<br />

50.000.000,00<br />

40.000.000,00<br />

30.000.000,00<br />

2006<br />

2007<br />

2008<br />

20.000.000,00<br />

10.000.000,00<br />

0,00<br />

101 - Ukupna suspendirana tvar 102 - Kemijska potrošnja kisikadikromatom<br />

(kao O2) (KPKCr)<br />

103 - Biokemijska potrošnja kisika<br />

nakon n dana (BPKn)<br />

104 - Ukupni organski ugljik (TOC)<br />

(kao ukupni C ili COD/3 )<br />

Slika 49. Pokazatelji onečišćenja otpadnih voda BPK, KPK, ukupna suspendirana tvar i ukupni organski ugljik<br />

na području Grada <strong>Zagreb</strong>a u razdoblju od 2006. do 2008. godine<br />

Difuzni izvori onečišćenja<br />

Uz navedene izvore, aktivne i potencijalne izvore zagañenja predstavljaju i prometnice, a naročito<br />

ceste. Ispušni plinovi od automobila, neriješena odvodnja oborinskih voda te soljenje cesta u zimskim<br />

uvjetima mogu značajno utjecati na kakvoću podzemne vode, naročito u vrijeme intenzivnih i jakih<br />

oborina. Poljoprivredna aktivnost predstavlja značajan plošni difuzni izvor onečišćujućih tvari,<br />

posebno gnojiva i pesticida, dok otpadne voda sa stočarskih farmi predstavljaju značajne točkasti izvor<br />

onečišćenja. Još 2003. godine izrañena je studija Poljoprivredna proizvodnja na vodozaštitnim<br />

područjima <strong>Zagreb</strong>ačke županije i Grada <strong>Zagreb</strong>a, (Agronomski fakultet, 2003.) čiji je cilj bio ekološki<br />

valorizirati pojedina vodozaštitna područja, utvrditi postojeću poljoprivrednu proizvodnju, utvrditi<br />

ekonomsku učinkovitost postojeće poljoprivredne proizvodnje i stanje biljne proizvodnje te dati<br />

smjernice i mjere za ostvarenje promjene stanja u poljoprivredi u smjeru ekološkog uzgoja. Meñutim,<br />

do danas nisu zabilježeni značajniji pomaci u tom smjeru (vidi poglavlje 4.1.4 Poljoprivreda).<br />

Sustav javne odvodnje<br />

Za zaštitu voda od onečišćenja, od velike je važnosti i odvodnja otpadnih voda te izgrañenost sustava<br />

odvodnje.<br />

Tijekom posljednjih godina napravljeni su znatni pomaci na području odvodnje otpadnih voda, iako<br />

krajem 2008. godine, izuzevši grad <strong>Zagreb</strong> i Sesvete, od preostalih 68 naselja, 42 naselja koja<br />

administrativno pripadaju Gradu <strong>Zagreb</strong>u još uvijek nisu bila priključena na sustav javne odvodnje,<br />

odnosno otpadne vode se i dalje, u recipijente ispuštaju izravno bez pročišćavanja. Odlukom o<br />

odvodnji otpadnih voda (Sl.Gl.GZ 12/02, 23/03, 1/08) na područjima na kojima nije sagrañena javna<br />

kanalizacija otpadne se vode iz unutarnje kanalizacije odvode u sabirne jame ili se lokalnim odvodnim<br />

sustavima odvode i ispuštaju u najbliži prirodni ili umjetni vodotok (prijemnik). Na području Grada<br />

<strong>Zagreb</strong>a nije dopušteno graditi septičke jame i koristiti se njima.<br />

Iz podataka o količinama otpadnih voda i izgrañenosti kanalizacijskog sustava Grada <strong>Zagreb</strong>a (SLJGZ,<br />

2009. i <strong>Zagreb</strong>ački Holding d.o.o., podružnica Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., 2010.) vidljivo je da se<br />

u navedenom razdoblju broj priključaka na javnu odvodnju, pa tako i dužina kanalizacijske mreže<br />

povećala.<br />

Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!