PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Str. 176<br />
Tla na području grada <strong>Zagreb</strong>a pod IV (nepovratno – trajni gubitak tla) stupnjem oštećenja<br />
Trajni, odnosno nepovratni gubitak tla najčešće nastaje kao posljedica prenamjene zemljišta prilikom<br />
izgradnje urbanih površina, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, aerodroma i<br />
hidroakumulacija. Ovakve aktivnosti uzrokuju gubitak proizvodnih površina, smanjenje ukupnih<br />
poljoprivrednih površina i smanjenje proizvodnje.<br />
Trajni gubitak zemljišta (i tla na njemu) prenamjenom pojavljuje se u više oblika, a na području Grada<br />
<strong>Zagreb</strong>a, u prvom redu kao posljedica: i) urbanizacije, ii) izgradnje infrastrukture (prometnice), iii)<br />
eksploatacije mineralnih sirovina (nesanirani kamenolomi i tupinolomi), iv) divljih odlagališta otpada.<br />
Vezano uz problem prenamjene, pozitivno je da se dosljedno propisuje standardna dobra prostornoplanerska<br />
praksa u RH, prema kojoj se tla, posebno ona najvišeg boniteta u pogledu pogodnosti za<br />
poljoprivrednu proizvodnju, planski štite sa relativno visokim prioritetom. Nažalost, u provedbi, prvo<br />
kroz uvažavanje odredbi / smjernica u prostornim planovima, a potom i o poštivanju planova, zaštita<br />
tla u konačnici često biva manje važna od drugih interesa u prostoru. Naročito su ugrožena područja u<br />
rubnom pojasu parka prirode Medvednica, te općenito rubna područja <strong>Zagreb</strong>a u kojima niču nova<br />
naselja u ekspanziji (npr. Sesvetska Sopnica i Lanište), koja se standardno šire tamo gdje je to<br />
najlakše, a to je prva susjedna „ravnica“. Nažalost, slični scenarij ponavlja se s varirajućim<br />
intenzitetom i pomacima „u fazi“ (urbanizacije / izgradnje) duž cijelog gradskog pojasa. Neadekvatna,<br />
u prostoru neplanski razbacana odlagališta otpada, ne samo da „zauzimaju prostor“, već i<br />
kontaminiraju tlo raznim, često vrlo toksičnim procjednim vodama, a vizualno kontaminiraju, i u tom<br />
pogledu upotrebno degradiraju / ograničuju i puno šire područje.<br />
4.2.4.3 Ciljevi i mjere<br />
Strategija održivog razvoja, te Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za<br />
okoliš (NN 46/02) prepoznaju četiri osnovna cilja vezana za zaštitu tla:<br />
C1 - tvorba cjelovite politike zaštite tla<br />
C2 - inventarizacija baze podataka za tlo i zemljište<br />
C3 - uspostava cjelovitog monitoringa tla<br />
C4 - prevencija kemijske i fizičke degradacije tala poljoprivrednim kulturama i njezino smanjenje<br />
Radi smanjenja i uklanjanja različitih štetnih pritisaka na tlo, postoji širi raspon mjera koje se kreću od<br />
neposrednog smanjenja pritisaka kao npr. reduciranja emisija različitih difuznih odnosno lokalnih<br />
polutanata, indirektnih mjera biološke sanacije degradiranih površina i erozijskih zona uspostavom<br />
šumskog odnosno vegetacijskog pokrova, direktnih mjera konzervacije tla putem primjene različitih<br />
zaštitnih preparata (npr. polimera) te tretmana pročišćavanja odnosno remedijacije.<br />
Nužnu osnovu za donošenje bilo kakvih mjera zaštite predstavljaju pravovaljani, kvantitativni<br />
pokazatelji stanja u tlu. Utvrñivanje stanja i procesa u tlu jedino je moguće utvrditi putem uspostave i<br />
proširivanja sustava trajnog motrenja tala (STMT) što predstavlja jedan od prioriteta Nacionalne<br />
strategije za okoliš i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02). Kao što je već rečeno, na<br />
državnoj razini još uvijek nije donesen krovni zakon, zakon o zaštiti tla koji bi definirao zakonski<br />
okvir za daljnje djelovanje u cilju sprječavanja narušavanja i promjene kakvoće tla te osiguranja<br />
uspostave motrenja kakvoće tala, saniranja oštećenih tala i poduzimanja preventivnih mjera kako bi se<br />
osigurale njegove funkcije. U prijedlogu Zakona o zaštiti tla je predviñeno da ŽUPANIJE/Grad<br />
<strong>Zagreb</strong> (Za gradove i općine sve ove zadaće ostavljene su kao mogućnost, ukoliko se utvrdi potreba)<br />
1) na temelju Strategije zaštite tla, a u skladu s regionalnim posebnostima, donose program zaštite<br />
tla, 2) uspostavljaju (ako se utvrdi potreba) dodatne postaje (uz postaje državne mreže) za praćenje<br />
stanja tla na svome području; 3) izrañuju izvješća o stanju tla na svome području; 4) distribuiraju<br />
informacije javnosti i zainteresiranim stranama. Programom se specifično utvrñuje: 1) stanje kakvoće i<br />
oštećenosti tla; 2) mjere za predviñanje, sprečavanje i ograničavanje oštećenja tla; 3) subjekti koji su<br />
dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provoñenjem mjera zaštite tla; 4) smjernice i mjere za<br />
očuvanje i unapreñenje zaštite tla; 5) ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja tla na<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a