PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Str. 83<br />
razdoblju iznosi 3,6%. Iako broj automobila u gradu <strong>Zagreb</strong>u konstanto raste, pozitivan pomak je<br />
smanjenje porasta u odnosu na razdoblje od 2001. do 2005. kada je prosječni godišnji porast iznosio<br />
oko 4% (Izvješće o stanju okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a, 2006). Za pretpostaviti je da će se trend povećanja<br />
broja vozila održati i u budućnosti te posljedično uzrokovati dodatno opterećenje gradskih prometnica<br />
te dodatno onečišćenje okoliša emisijama onečišćujućih tvari. Porast broja vozila usprkos stalnom<br />
rastu cijena goriva uzrokuje i povećanu potrošnju motornih goriva, tako se ukupna potrošnja u periodu<br />
od 1997. do 2007. povećala za 33,5% dok je potrošnja bezolovnog benzina porasla 2,3 puta (Izvješće o<br />
stanju okoliša u RH, 2007.). Najveće opterećenje gradskih prometnica dogaña se radnim danom<br />
tijekom vršnih sati izmeñu 7-9 te 15-17 sati kada razina prometa doseže, i na pojedinim dionicama i<br />
raskrižjima, premašuje kapacitet prometnica.<br />
Tablica 42. Procjena emisija iz prometnog sektora Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />
Parametar onečišćenja<br />
Količina emisija (t)<br />
Ugljični monoksid (CO) 7 890<br />
Dušikovi oksidi (NO x ) 2 474<br />
Nemetanske hlapivi organski spojevi (NMVOC) 2 217<br />
Krute čestice (PM) 276,2<br />
Ugljični dioksid (CO 2 ) 641 193<br />
Sumporov dioksid (SO 2 ) 426<br />
Preuzeto: Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu <strong>Zagreb</strong>u 2009.-2012., 2008.<br />
U Programu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu <strong>Zagreb</strong>u 2009.-2012. iz 2008. izvedena je<br />
orijentaciona procjena emisija glavnih onečišćujućih tvari prometnog sektora Grada <strong>Zagreb</strong>a te je<br />
iznesena u Tablica 42. Procjena se temelji na broju registriranih vozila i prema vrstama emisije za<br />
pojedinu kategoriju vozila uz pretpostavku da prosječno vozilo na urbanom području proñe oko 5000<br />
km godišnje.<br />
Uz nepoželjan utjecaj na kakvoću zraka, tu su i problemi s bukom i ogromnim površinama koje je<br />
potrebno osigurati za dinamički i stacionarni cestovni motorni promet. Velika količina automobilskog<br />
prometa smanjuje učinkovitost javnog gradskog prijevoza ukoliko ta dva vida prometuju istim<br />
površinama.<br />
Javni gradski prijevoz<br />
Autobusne i tramvajske linije u Gradu <strong>Zagreb</strong>u imaju različito područje prometovanja. Mreža<br />
tramvajskih linija smještena je na središnjem gradskom području dok većina autobusnih linija<br />
opslužuje periferne dijelove grada i prigradska područja. Dodirne točke ova dva podsustava javnog<br />
gradskog prijevoza imaju na terminalima gdje putnici mijenjaju jedan oblik prijevoza za drugi te na<br />
nekim terminalima za treći tj gradsko prigradsku željeznicu. Terminali s najvećom izmjenom putnika<br />
na mreži su: Črnomerec, Dubrava, Glavni kolodvor (PPSG<strong>Zagreb</strong>a, 2008.).<br />
Na području grada <strong>Zagreb</strong>a za odvijanje tramvajskog prometa koristi se 116.346 m pruga, na kojima<br />
su svaki radni dan u prometu 193 tramvajska motorna kola i 41 prikolica. Tramvajski promet odvija se<br />
na 15 dnevnih tramvajskih linija čija ukupna dužina iznosi 148 km i 4 noćne tramvajske linije ukupne<br />
dužine 57 km. Skretnica je u gradu 167, a tramvajskih stajališta 256. Na godinu se tramvajima u Gradu<br />
<strong>Zagreb</strong>u preveze oko 204.000.000 putnika (podatak za 2008.). Početkom 2010. godine niskopodni<br />
tramvaji čine 46 % voznog parka. Po planovima razvoja tramvajski vozni park ZET-a činit će četiri<br />
tipa tramvajskih motornih kola: NT 2200, NT 2200-K, 2100 i osuvremenjeni 301 (KT4) (www.zet.<strong>hr</strong>).<br />
Stajališta s najvećom izmjenom putnika na tramvajskoj mreži su stajališta Trg bana Josipa Jelačića i<br />
glavni kolodvor (PPSG<strong>Zagreb</strong>a 2008.). U jutarnjim vršnim satima na mreži tramvajskih linija gdje<br />
tramvaji prometuju s ostalim prometom ostvaruju se brzine putovanja izmeñu 12 i 16 km/h. Na<br />
pojedinim dionicama tramvajske mreže (dijelovi Savske ceste) brzine kretanja tramvajskih vozila još<br />
su i niže i iznose manje od 10 km/h što definitivno destimulira korištenje javnog gradskog prijevoza.<br />
Veće brzine kretanja tramvajskih vozila ostvaruju se na relacijama gdje je tramvajska pruga izdvojena<br />
od ostalog prometa (Prečko-S.most, Novi <strong>Zagreb</strong>, Žitnjak), izmeñu 20 i 25 km/h (PPSG<strong>Zagreb</strong>a<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a