PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Str. 57<br />
Prostornim Planom Grada <strong>Zagreb</strong>a definirane su i mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš,<br />
odnosno predviñena je sanacija okoliša i zatvaranje eksploatacijskih polja i rudarskih objekata na<br />
području Medvednice i prisavlja, te sprečavanje daljnje devastacije tih prostora. Predviñena je i<br />
sanacija napuštenih rudarskih objekata nemetalnih mineralnih sirovina i eksploatacijski polja -<br />
(kamenolomi, šljunčare, glinokopi) u skladu s krajobraznim karakteristikama prostora. Ujedno se<br />
omogućuje nastavak eksploatacije na napuštenim i nesaniranim eksploatacijskim poljima kako bi se na<br />
taj način izbjeglo otvaranje novih prostora, a samom eksploatacijom načinila bi se sanacija do sada<br />
nesaniranih područja. Ograničena eksploatacija (uz suglasnost nadležnog ministarstva i gradskih<br />
upravnih tijela) moguća je za restauraciju zaštićenih objekata kulture (Katedrala, kapelica Sv. Majke<br />
Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, Medvedgrad i sl.) pod uvjetom da ne postoji mogućnost upotrebe<br />
zamjenskog materijala.<br />
Za potrebe Grada <strong>Zagreb</strong>a izrañen je Katastar mineralnih sirovina kojim su utvrñeni rasprostranjenost i<br />
potencijal mineralnih sirovina. Uočen je i značajan prirodni potencijal, a i potreba za korištenjem<br />
grañevnog pijeska i šljunka, tehničko-grañevnog kamena i ciglarske gline, te gospodarski iskoristiv<br />
potencijal geotermalne energije i arhitektonsko-grañevnog kamena. No, korištenje mineralnih sirovina<br />
iz godine u godinu jenjava po broju lokacija, a posebice po količinama pridobivenih sirovina, što je<br />
djelomično i posljedica konflikta izmeñu mogućnosti eksploatacije i drugih prirodnih resursa na<br />
području Grada (ležišta tehničkoga grañevnog kamena smještena su u Parku prirode Medvednica,<br />
ležišta grañevnog šljunka i pijeska u savskom vodonosniku, eksploatacija se odvija unutar urbanoga<br />
gradskog prostora).<br />
S obzirom na to da suvremeni pristup rudarenju s postupnom sanacijom rudarskih kopova i<br />
privoñenjem konačnoj namjeni nije usvojen, izuzme li se Jarun, ova gospodarska grana ima višestruke<br />
posljedice kako po vizualnu degradaciju krajobraza tako i općenito dugoročnu degradaciju drugih<br />
elemenata okoliša (voda, tlo, šuma, posebno vrijedni dijelovi prirode i dr.). Osim ovih, postoje i za<br />
okoliš štetni utjecaji tijekom samoga tehnološkog procesa rudarske proizvodnje, a to su: minerski<br />
radovi, rad pogonskih strojeva i ureñaja, oplemenjivanje mineralnih sirovina, deponiranje i odvoz<br />
gotovih proizvoda i dr.<br />
Treba napomenuti da za područje Grada <strong>Zagreb</strong>a ne postoje podaci o ilegalnoj eksploataciji mineralnih<br />
sirovina, no evidentirani su slučajevi u kojima je intervenirala rudarska inspekcija. Podaci iz Izvješća o<br />
stanju okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a iz 2006. godine bilježe pojave ilegalne eksploatacije šljunka unutar<br />
savskih nasipa.<br />
Kako se radi o inundacijskom području, isto je pod nadzorom vodopravne inspekcije MRRŠVG-a, no<br />
na žalost ne raspolaže se novijim podacima o prisutnosti ilegalnih aktivnosti eksploatacije šljunka<br />
unutar savskih nasipa. U svakom slučaju, takav gubitak i onečišćavanje tla eksploatacijom mineralnih<br />
sirovina: šljunka, kamena, gline i pri tome uklanjanje tla i vegetacije na prostorima šljunčara jedan je<br />
od razloga zagañivanja podzemnih voda. Uz to šljunčare se često pretvaraju i u nelegalna odlagališta<br />
otpada. (Preuzeto i modificirano iz Izvješća o stanju okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a, 2006.)<br />
Za potrebe ovog Programa korišteni su podaci dobiveni od Ministarstva gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva, Uprave za rudarstvo, a za prikaz ležišta i pojava mineralnih sirovina na području Grada<br />
<strong>Zagreb</strong>a bili su ustupljeni na korištenje i podaci iz baze podataka HGI, 2009. (Tablice 18. i 19.)<br />
Tablica 18. Vrste mineralnih sirovina i broj njihovih lokacija na području Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />
SIROVINA<br />
BROJ<br />
LOKACIJA<br />
ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN 1<br />
GEOTERMALNA ENERGIJA 1<br />
GRAĐEVNI ŠLJUNAK 4<br />
OPEKARSKA SIROVINA 3<br />
TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN 2<br />
UKUPNO 11<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a