PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 11
1 UVOD
1.1 GLOBALNI KONTEKST ZA PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA
ZAGREBA
Brojni simptomi krize okoliša koji su vidljivi u različitim oblicima diljem svijeta jasno upozoravaju da
je trenutni razvoj civilizacije, ukoliko ne uslijede značajne promjene i zaokreti, neodrživ. Takav
generalno negativni trend utjecaja društva na okoliš odreñen je:
- porastom broja stanovnika na Zemlji koji se u posljednjih stotinjak godina višestruko povećao
i dalje raste;
- "potrošačkom" civilizacijom, koja pod utjecajem marketinga i cijelog ekonomskog sustava,
standard i kvalitetu života doživljava i priželjkuje u prvom redu u obliku posjedovanja i
potrošnje sve više, stalno novih materijalnih dobara;
- upotrebom tehnologije kojom se ne nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš, a sve zbog
činjenice da se cijena proizvoda formira na način koji čini ekonomski neodrživim (tržišno
nekonkurentnom) one oblike proizvodnje koji vode brigu o okolišu.
Usprkos tome, jedna od pozitivnih posljedica zaoštravanja opisane krize jest činjenica da je sve teže
ignorirati brojne simptome, tj. klimatske promjene (izazvane stakleničkim plinovima i emisijom
onečišćujućih tvari), onečišćene vode, mora, tla, zrak; sve duže popise ugroženih vrsta... Posljedično
tome sve više ljudi postaje svjesno da zdrav okoliš nije nešto zajamčeno bez obzira što činili, te je
spremno mijenjati okolišno štetne navike, ulagati napor i podupirati aktivnosti za očuvanje i održivo
korištenje okoliša. Senzibilizacija i mobilizacija društva vezano uz probleme okoliša pojavile su se već
kasnih 60-tih i ranih 70-tih godina prošlog stoljeća i od onda stalno jačaju kroz sve veći broj oblika.
To su uglavnom razne grañanske inicijative i tzv. „zeleni pokreti“, meñunarodne konferencije,
deklaracije i konvencije (koje su prvi zametci meñunarodnog prava o okolišu), sveobuhvatniji i
integriraniji nacionalni zakoni, planovi i programi vezani uz značajne teme okoliša, te nove institucije
koje se bave problemima okoliša. Vjerojatno najpoznatiji i za zaštitu okoliša najznačajniji globalni
plan je Agenda 21, usvojen na UN konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, 1992. godine
(UNCED 1992) 1 . U tom globalnom planu prepoznati su osnovni problemi odnosa prema okolišu,
ustanovljeni su njihovi uzroci, te predložene aktivnosti potrebne za njihovo rješavanje. Pri tome je vrlo
važno što su tvorci Agende 21 ispravno uočili da uspješno rješavanje problema zahtijeva djelovanje na
svim razinama, od globalne do lokalne, pa taj plan nalaže svim članicama meñunarodne zajednice da,
1) naprave svoje nacionalne strategije održivog razvoja; te da
2) unutar svog teritorija potiču i podupiru stvaranje nižih razina planova i programa – tzv.
Lokalnih Agendi 21 (LA 21), odnosno planova putem kojih lokalni akteri razvoja
(stanovništvo, uprava, institucije, gospodarski subjekti), aktualizirajući svoje osnovo pravo na
očuvani okoliš, ali i dijeleći odgovornost za njegovo stanje na transparentan i participativan
način odreñuju kakav razvoj (i u vezi s tim, stanje okoliša) žele, te dogovaraju načine kako ga
ostvariti.
Najšire promatrano, Program zaštite okoliša dio je netom opisanog globalnog procesa – na
regionalno/lokalnoj razini. Izrada što je kvalitetnije mogućeg prikaza i analize trenutnog stanja okoliša
Grada Zagreba te potom sveobuhvatnog programa za njegovo unapreñenje prvi je i nužni korak u
smjeru sustavnog bavljenja problematikom zaštite okoliša.
Prvi Program zaštite okoliša – Lokalna agenda 21 u okviru kojeg je rañeno i Izvješće o stanju okoliša
Grada Zagreba donesen je 1999. godine (Sl.Gl GZ 8/99). 2006. godine izrañeno je Izvješće o stanju
1 U osnovi, Agenda 21 je plan za održivi razvoj svijeta u 21. stoljeću. Postoji više definicija održivog razvoja, no u osnovi, u
aspektu koji se tiče okoliša, radi se o razvoju koji okoliš tretira na način koji jamči njegovo očuvanje, a time i trajnost
(održivost) na njemu zasnovanog razvoja.
Program zaštite okoliša Grada Zagreba