13.01.2015 Views

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Str. 81<br />

Prema “Prostorno-prometnoj studiji cestovno željezničkog sustava šireg područja Grada <strong>Zagreb</strong>a,<br />

2008.„ (PPSG<strong>Zagreb</strong>a) na tim se koridorima u budućnosti očekuje veliki intenzitet tranzitnog teretnog<br />

prometa.<br />

Tablica 38. Cestovna mreža Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />

ukupno državne<br />

ceste<br />

županijske<br />

ceste<br />

lokalne<br />

ceste<br />

gustoća cestovne<br />

mreže m/km²<br />

2005 750 69 306 375 1 172<br />

2006 748 68 305 375 1 167<br />

2007 750 69 306 375 1 171<br />

2008 775 74 314 387 1 208<br />

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Statistički ljetopis 2006.-2009.<br />

Grad <strong>Zagreb</strong>, kao rezultat demografske ekspanzije, porasta životnog standarda i potrebe grañana za<br />

povećanom mobilnosti opterećen je izraženim povećanjem automobilskog prometa. Cestovna<br />

infrastruktura neznatno je rasla posljednjih godina što se uočava iz Tablica 38. i kao takva nije pratila<br />

rast individualnog automobilskog prometa. Rezultat toga su preopterećene dionice na cestovnoj mreži,<br />

preopterećena raskrižja, nedostatak parkirališnih kapaciteta. S druge strane, kapacitet, ponuda i razina<br />

uslužnosti javnog gradskog autobusnog i tramvajskog te prigradsko gradskog željezničkog prijevoza<br />

nisu na razini koja bi preusmjerila korisnike individualnog prijevoza na javni i promijenila omjer u<br />

modalnoj raspodjeli putovanja. Stanovnici <strong>Zagreb</strong>a oko četvrtinu svih putovanja obavljaju pješice,<br />

preostala putovanja su podjednako raspodijeljena izmeñu osobnih automobila i javnog prijevoza.<br />

Drugi oblici putovanja kao što je korištenje bicikla i taksija ima samo manju ulogu s manje od 1% svih<br />

putovanja. Iako se osobni automobili i javni prijevoz koriste u jednakom omjeru, korištenje različitih<br />

oblika značajno varira ovisno o svrsi putovanja. Na primjer, za putovanja na/s posla prevladava osobni<br />

automobil s 56% putovanja, a kod putovanja radi obavljanja posla za poslodavca prevladava s 66%. S<br />

druge strane, javni prijevoz je najvažniji oblik putovanja za potrebe obrazovanja s gotovo 90% svih<br />

putovanja (PPSG<strong>Zagreb</strong>a, 2008.). Iako je ovdje predmet Grad <strong>Zagreb</strong>, s prometnog stajališta u obzir<br />

treba uzeti i prigradska i okolna mjesta (Velika Gorica, Zaprešić, Samobor, Dugo Selo, Zagorje itd.)<br />

jer odreñeni broj stanovnika tih mjesta svakodnevno gravitira <strong>Zagreb</strong>u. Veliki utjecaj na prometno<br />

stanje u gradu ima činjenica da li su ti putnici u <strong>Zagreb</strong> npr. na radno mjesto došli osobnim<br />

automobilom ili željeznicom.<br />

Utjecaj prometa i problema nastalih njegovim djelovanjem na sve segmente suvremenog društva<br />

potiče brza rješenja koja rezultiraju djelomičnim rješenjem i odgañanjem problema. Današnje stanje u<br />

prostornom ureñenju Grada <strong>Zagreb</strong>a i regije karakterizira mnoštvo problema. Medu uzrocima<br />

identificiranim od niza različitih autora, posebno se ističu nedorečenost sustava prostornog ureñenja i<br />

nedostatak jasne razvojne koncepcije (PPSG<strong>Zagreb</strong>a, 2008.).<br />

Individualni cestovni motorni promet<br />

Promet, osobito cestovni, spada u najveće onečišćivače okoliša. Prema "Programu zaštite i poboljšanja<br />

kakvoće zraka u Gradu <strong>Zagreb</strong>u 2009-2012" na području Grada <strong>Zagreb</strong>a najviše se emitira ugljičnog<br />

dioksida (CO 2 ) u čijim emisijama promet sudjeluje s gotovo 30%. Ugljični monoksid (CO) se najviše<br />

emitira upravo iz prometnog sektora i to 94%, a prometni sektor ima najveći udio i u emisijama<br />

dušikovih oksida (NO x ) i to oko 46%. Emisiji čestica promet pridonosi s 15%, a emisiji sumporovog<br />

dioksida (SO 2 ) s 5%. Iz sačinjene analize vidljivo je da sve veće udjele u emisijama glavnih<br />

onečišćujućih tvari u zrak uz ložišta iz domaćinstava i ustanova preuzima prometni sektor. U Planu<br />

zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Republike Hrvatske (NN 61/08) navodi se da zbog intenziteta<br />

prometa u gradovima dolazi do nastajanja smoga, te onečišćenja vrlo malim česticama. Sa stajališta<br />

onečišćenja zraka to će biti najveći problemi u budućnosti, stoga će se mjere prevencije od onečišćenja<br />

u budućnosti sve više odnositi na prometni sektor. Može se zaključiti da je po pitanju utjecaja na<br />

kakvoću zraka, jedan od značajnijih sektora u Gradu <strong>Zagreb</strong>u upravo promet.<br />

Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!