PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Str. 81<br />
Prema “Prostorno-prometnoj studiji cestovno željezničkog sustava šireg područja Grada <strong>Zagreb</strong>a,<br />
2008.„ (PPSG<strong>Zagreb</strong>a) na tim se koridorima u budućnosti očekuje veliki intenzitet tranzitnog teretnog<br />
prometa.<br />
Tablica 38. Cestovna mreža Grada <strong>Zagreb</strong>a<br />
ukupno državne<br />
ceste<br />
županijske<br />
ceste<br />
lokalne<br />
ceste<br />
gustoća cestovne<br />
mreže m/km²<br />
2005 750 69 306 375 1 172<br />
2006 748 68 305 375 1 167<br />
2007 750 69 306 375 1 171<br />
2008 775 74 314 387 1 208<br />
Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Statistički ljetopis 2006.-2009.<br />
Grad <strong>Zagreb</strong>, kao rezultat demografske ekspanzije, porasta životnog standarda i potrebe grañana za<br />
povećanom mobilnosti opterećen je izraženim povećanjem automobilskog prometa. Cestovna<br />
infrastruktura neznatno je rasla posljednjih godina što se uočava iz Tablica 38. i kao takva nije pratila<br />
rast individualnog automobilskog prometa. Rezultat toga su preopterećene dionice na cestovnoj mreži,<br />
preopterećena raskrižja, nedostatak parkirališnih kapaciteta. S druge strane, kapacitet, ponuda i razina<br />
uslužnosti javnog gradskog autobusnog i tramvajskog te prigradsko gradskog željezničkog prijevoza<br />
nisu na razini koja bi preusmjerila korisnike individualnog prijevoza na javni i promijenila omjer u<br />
modalnoj raspodjeli putovanja. Stanovnici <strong>Zagreb</strong>a oko četvrtinu svih putovanja obavljaju pješice,<br />
preostala putovanja su podjednako raspodijeljena izmeñu osobnih automobila i javnog prijevoza.<br />
Drugi oblici putovanja kao što je korištenje bicikla i taksija ima samo manju ulogu s manje od 1% svih<br />
putovanja. Iako se osobni automobili i javni prijevoz koriste u jednakom omjeru, korištenje različitih<br />
oblika značajno varira ovisno o svrsi putovanja. Na primjer, za putovanja na/s posla prevladava osobni<br />
automobil s 56% putovanja, a kod putovanja radi obavljanja posla za poslodavca prevladava s 66%. S<br />
druge strane, javni prijevoz je najvažniji oblik putovanja za potrebe obrazovanja s gotovo 90% svih<br />
putovanja (PPSG<strong>Zagreb</strong>a, 2008.). Iako je ovdje predmet Grad <strong>Zagreb</strong>, s prometnog stajališta u obzir<br />
treba uzeti i prigradska i okolna mjesta (Velika Gorica, Zaprešić, Samobor, Dugo Selo, Zagorje itd.)<br />
jer odreñeni broj stanovnika tih mjesta svakodnevno gravitira <strong>Zagreb</strong>u. Veliki utjecaj na prometno<br />
stanje u gradu ima činjenica da li su ti putnici u <strong>Zagreb</strong> npr. na radno mjesto došli osobnim<br />
automobilom ili željeznicom.<br />
Utjecaj prometa i problema nastalih njegovim djelovanjem na sve segmente suvremenog društva<br />
potiče brza rješenja koja rezultiraju djelomičnim rješenjem i odgañanjem problema. Današnje stanje u<br />
prostornom ureñenju Grada <strong>Zagreb</strong>a i regije karakterizira mnoštvo problema. Medu uzrocima<br />
identificiranim od niza različitih autora, posebno se ističu nedorečenost sustava prostornog ureñenja i<br />
nedostatak jasne razvojne koncepcije (PPSG<strong>Zagreb</strong>a, 2008.).<br />
Individualni cestovni motorni promet<br />
Promet, osobito cestovni, spada u najveće onečišćivače okoliša. Prema "Programu zaštite i poboljšanja<br />
kakvoće zraka u Gradu <strong>Zagreb</strong>u 2009-2012" na području Grada <strong>Zagreb</strong>a najviše se emitira ugljičnog<br />
dioksida (CO 2 ) u čijim emisijama promet sudjeluje s gotovo 30%. Ugljični monoksid (CO) se najviše<br />
emitira upravo iz prometnog sektora i to 94%, a prometni sektor ima najveći udio i u emisijama<br />
dušikovih oksida (NO x ) i to oko 46%. Emisiji čestica promet pridonosi s 15%, a emisiji sumporovog<br />
dioksida (SO 2 ) s 5%. Iz sačinjene analize vidljivo je da sve veće udjele u emisijama glavnih<br />
onečišćujućih tvari u zrak uz ložišta iz domaćinstava i ustanova preuzima prometni sektor. U Planu<br />
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka Republike Hrvatske (NN 61/08) navodi se da zbog intenziteta<br />
prometa u gradovima dolazi do nastajanja smoga, te onečišćenja vrlo malim česticama. Sa stajališta<br />
onečišćenja zraka to će biti najveći problemi u budućnosti, stoga će se mjere prevencije od onečišćenja<br />
u budućnosti sve više odnositi na prometni sektor. Može se zaključiti da je po pitanju utjecaja na<br />
kakvoću zraka, jedan od značajnijih sektora u Gradu <strong>Zagreb</strong>u upravo promet.<br />
Program zaštite okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a