PROGRAM ZAÅ TITE OKOLIÅ A GRADA ZAGREBA - Zagreb.hr

Str. 145
Crpilište Sašnjak treće je po veličini crpilište grada Zagreba s instaliranim kapacitetom od 700 l/s
vode. Na crpilištu Žitnjak radi samo jedan zdenac sa 60 l/s tako da je priljevno područje ova dva
crpilišta zajedničko. Ovaj sliv obuhvaća gotovo cijelo područje zagrebačkog vodonosnika na lijevoj
obali Save. Za vrijeme niskih vodostaja proteže se sve do Podsuseda. Najveći broj pijezometara na
kojima se prati kakvoća podzemne vode nalazi se bliže zdencima tj. na području druge zone crpilišta.
S obzirom da se crpilište Sašnak nalazi u industrijskoj zoni, okruženo s više tvornica, nizom
prometnica, istočnom željezničkom obilaznicom i stambenim naseljima, te zbog ranijih onečišćenja
podzemnih voda kancerogenim i mutagenim spojevima trikloretenom i tetrakloretenom, na crpilištu se
koristi ureñaj za obradu vode adsorpcijom na aktivnom ugljenu kapaciteta 400 l/s vode. Tijekom
navedenog razdoblja na većini pijezometara zabilježena je povišena elektrovodljivost te povišene
koncentracije metala olova, te bakra, kadmija i žive ovisno o godini. Na pojedinim pijezometrima
zabilježeno je i prisustvo ppDDT-a.
Na potezu izmeñu Prečkog i Horvata kakvoća podzemne vode prati se kontinuirano na pet
pijezometara. Prema dostupnim podacima za razdoblje od 2006. do 2008. godine kakvoća vode na
priljevnom području Prečko i Horvati uglavnom je bila zadovoljavajuća. U navedenom razdoblju
uočena je pojava teških metala bakra i olova te kroma i žive. Na pijezometru Pp-20, 2006. godine
registrirana je pojava koliformnih bakterija.
Na crpilištu Horvati, tijekom 2006. godine zabilježena je povećana koncentracija olova, kroma i bakra.
U 2007. i 2008. godini koncentracija teških metala pratila se na samo jednom pijezometru na kojem su
zabilježene povišene koncentracije žive, olova, bakra i kadmija.
Na crpilištu Stara Loza kakvoća podzemne vode se kontinuirano prati na četiri pijezometra. Ovoj
grupi pijezometara u prikazu je pridodan i pijezometar PR-7/2, pijezometar na kojem se prati kakvoća
podzemne vode na području Jankomira. Kakvoća vode je uglavnom bila zadovoljavajuća, osim s
obzirom na teške metale (živa, olovo, kadmij, krom) koji su bili prisutni u nešto većim
koncentracijama.
Kakvoća vode na zdencima Gradskih crpilišta (Zadarska, Vrbik, Kruge i Držićeva) uglavnom je bila
zadovoljavajuća. Vrijednosti većine analiziranih parametara odgovarale su vodi I vrste.
Nezadovoljavajuća kakvoća vode zabilježena je kao posljedica povišenih koncentracija metala (olovo,
kadmij i živa, te povremeno krom). U 2007. godini na pojedinim pijezometrima zabilježeno je i
prisustvo ppDDT.
Sa područja vodocrpilšta Ivanja Reka bili su dostupni podaci sa pet pijezometara na kojim je ispitana
kakvoća vode uglavnom bila zadovoljavajuća. Kao i na ostalim crpilištima zabilježene su povišene
koncentracije teških metala.
Sliv crpilišta Velika Gorica naslanja se na sliv Male Mlake i zauzima prostor izmeñu Male Mlake,
Save i Velike Gorice. Podaci o kakvoći vode na vodocrpilištu Velika Gorica u razdoblju od 2006. do
2008. godine nisu bili dostupni. Meñutim, u studiji Izrada baze podataka kakvoće podzemne vode
zagrebačkog vodonsonika dana je ocjena kakvoće vode ovog vodocrpilišta od 1992. završno s 2008.
godinom na osnovi podataka Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar i Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Kakvoća vode
na pijezometrima, prema većini praćenih parametara zadovoljavala je propisanu kakvoću pitke vode,
osim povišenih koncentracija olova te povremeno utvrñenom prisutnošću koliformnih bakterija. Veća
odstupanja zabilježena su na pijezometrima JM-32 i JM30 koji se nalaze neposredno nizvodno od
odlagališta Jakuševac.
Kakvoća podzemnih voda u 2009. godini
Program zaštite okoliša Grada Zagreba