5) Južna prelazna oblast čini prelaz k sredozemno-morskoj oblasti,koja dolazi južno od Rodopa. Maksimalne oborine dolaze mjeseca novembra,a minimum mjeseca augusta i septembra. Ova oblast ima karakteristikesredozemno-morske oblasti u izvjesnoj mjeri bez dugih ljetnihsuša. Rijetko se javlja snijeg, a naročito je rijedak na niskim južnim položajima.U ovoj je oblasti srednja godišnja temperatura zraka srazmjernonajviša u Bugarskoj.6) Visoka planinska oblast, kojoj pripadaju gotovo sva staništa,gdje je nadmorska visina preko 1.000 m. Tu ima najviše oborina, preko800 mm. godišnje, a tu je i pojas najvećega snijega. 1 godišnja i srednjamjesečna temperatura niska je; ovdje je razmjerno najmanja godišnjaamplituta u temperaturi. U ovoj oblasti opaža se tendencija da maksimalnagodišnja temperatura dodje kasnije. Mjesto u julu dolazi u augustu.S obzirom na razdiobu kulture, stanje je u Bugarskoj ovakovo:kultiviranog zemljišta 3,674.191 ha ili 35,5%šume 2,886.159 ha „ 28.1%pašnjaka 2,654.270 ha „ 25,7%neproduktivnog 1,100.000 ha „ 10,7%Bugarska dakle ima oko 2.9 milijuna ha šume odnosno 28.01%od ukupne površine, što znači da s pogledom na taj procenat dolazi — poMarchetu — poslije Finske, Švedske, Rusije, Kanade, Austrije i Čehoslovačke.Na cijelom Balkanskom Poluotoku najduža planina — Stara PlaninailiBalkan,stari H e m u s — dolazi u Bugarskoj. Po njoj je dobioime i čitav poluotok. Na jugoistoku Stare Planine uzdižu se najvišeplanine Bugarske — Rilo i Rodopi.Među najplodnije ravnice i nizine na poluotoku Balkanskom spadajuDunavska i Trakijska nizina.Bugarska ima vrlo povoljan položaj. Dunav je veže sa Evropom, aCrno more sa čitavim svijetom; kroz Bugarsku prolazi važna medjunarodnapruga, koja veže Evropu sa Azijom.U glavnom je Bugarska kontinentalna zemlja, s umjerenom klimom.Srednja nadmorska visina Bugarske iznosi oko 480 m.Planinski lanci, što presijecaju zemlju, razlogom su vrlo velikoj raznolikostiu pogledu oborina i zračnih strujanja, a onda i u pogledu temperaturei klime uopće.Srednja godišnja temperatura u nizinama kreće se između 10° i 13.5°C, dok je na staništima s nadmorskom visinom iznad 1.500 m. jedva 4.5°C. Uzima se, da je srednja godišnja temperatura za Sjevernu Bugarsku 12°C, a za Južnu 13° C. U najjužnijim oblastima srednja je temperatura oko14° C. Srednja januarska temperatura kreće se oko — 3° C, a srednjajulska temperatura oko + 20° C.Od velike je važnosti za Bugarsku Crno more, stari P o n t u sE u х i n u s, koje je četiri puta veće od Bugarske. Duljina je bugarskeobale 311 km. sa mnogo zaljeva i zatona. Uz bugarsku obalu dolaze vrločesto plićaci. Crno more čuveno je po hladnim vjetrovima; naročito8
je čest sjeverni vjetar, koji naglo i silno uzburka more da ono upravopocrni. I nesreće su na njemu česte. Biće, da je po tome dobilo i ime. Najvećisu zaljevi Varnenski i Burgaski. Crno more daje Bugarskoj jeftin saobraćaj,obilje riba i soli i pomaže razvijanju prometa stranaca. Crnomorskavoda nije toliko slana kao primjerice voda našega Jadrana. Jedanlitar crnomorske vode daje oko 18 gr. soli, dok se iz našega mora dobijeviše. Bugari dobivaju godišnje oko 30,000.000 kg. soli. Crno more vršiutjecaj na klimu samo u najbližoj svojoj okolici.Dunav ulazi u Bugarsku kod ušća Timoka, ide oko 400 km izmeđuBugarske i Rumunije, te niže Ruščuka ostavlja Bugarsku. Širina mu je oko650—2.800 m., dubina 3—4, a negdje i preko 30 m. U toku godina promijenioje on svoje korito, pa nam stare tokove pokazuju brojni plićaci iblata, koja su bogata i ribom i trskom (Svištovsko blato). Kraj oko Dunavadosta je suv i ljeti ima izgled prave stepe, koju oživljavaju brojne rijeke,što izviru u Staroj Planini i utječu u Dunav. I ako kraj uz Dunav nazivajuDunavskom ravnicom, teren ovdje nije ni izdaleka ravannego je dosta razveden. Bugarsko podunavlje je inače žitnica SjeverneBugarske.Izmedju Srednje Gore, Rodopa i Egejskoga mora nalazi se T r a k i j-s k a nizina, kroz koju teče najduža i vodom najbogatija balkanska rijeka— Marica, mitska rijeka H e b r u s. Po Marici zove se ta nizina iMaričina nizina. Marica izvire u Rilo-planini iz tri jezera, protječekroz Mominuklisurui natapa Trakijsku nizinu. U donjem svometoku ima ponegdje i širinu od 300 m. Pritoke Maričine dolaze iz StarePlanine i Srednje gore i kada nabujaju, natapaju prostrana Trakijska polja— Plovdivsko i Staro-zagorsko polje. Trakijska nizinaje Bogom blagoslovljeni kraj Bugarske. Tu se uzgaja odavna najbolji pirinačna Balkanu, tu je bogata kultura groždja, voća, žita i duhana, a tuje i bogata kultura ruža. Možemo mirno kazati, da je čitava dolina Maricesamo jedna prekrasna, ali golema bašća Bugarske.Ogradjena sa sjevera padinama Stare Planine, a s juga Srednjom Gorom,redaju se takozvana Podbalkanska polja — Karlovsko,Kazanličko, Sofijsko i druga, koja su također izvor blagostanja.Uporedo sa Starom Planinom diže seSrednjaGora — od Iskrado glavnog zavoja Tundže. Marica je dijeli od Rodopa, a Podbalkanskapolja od Stare Planine. Srednja Gora je niža od Stare Planine i najviši jojje vrh Bogdan (1.573 m.)R o d o p i čine najveći dio Rilo-Rodopskog masiva između rijekaMeste i Marice i između Bjelomorske nizine. R o d o p i nisu ni iz dalekatako dugi kao Stara Planina, a niti toliko visoki kao Rilo. Oni su na glasuzbog prostranih planinskih pašnjaka, imaju obilje vode i mnogo romantičnihklisura. Rijeka Arda prosijeca Rodope i dijeli ih u dvoje: u sjeveroistočnei u jugoistočne. Od ranog proljeća do kasnog ljeta napasuju Karakačaniobilna stada sitnoga blaga na sočnim rodopskim pašnjacima.Istočni Rodopi daju dobar duvan, za koji mnogi kažu da je najbolji u Evropi.U Rodopima živi dosta Bugarskih muslimana. To su t. zv. Pomaci,koji vjeru promijeniše, ali zadržaše ne samo jezik nego i mnoga druga narodnabugarska obilježja.Rijeka Tundža dijeli Tundžanski masiv na dva nejednaka dijela:s jedne je strane Sakar-planina, a s druge Strantjža planina,koja ide sve do Carigrada.9