Å UMARSKI LIST 1/1936

Kad neko zemljište ne sadrži više pjeskovitih čestica od 70—80%, onda jeono normalnoi za uzrast biljke povoljno.Iz svega ovoga vidimo, da Deliblatski Pijesak nije toliko loš tip zemljištaizuzev pojedine krajnosti, gdje ima previše samoga pijeska, a drugihprimjesa premalo ili gdje su mu fizikalna svojstva (radi krupnoće iiistvaranja neprobojne scementirane kore) vrlo loša.Klimatske prilike Deliblatskoga Pijeska. Deliblatski Pijesak ima zasebnuklimu. On spada u područje semiaridne zonalne istočne klime ipredstavlja stepski odnosno stepsko-šumski reon, jer baš leži na prelazuizmeđu stepa i šuma. Opšta je karakteristika istočne klime, da je vrlooprečna (ekstremna), neravnomjerna sa malo godišnjih oborina; ljeti vrlovelika vrućina i isparivanje, zima vrlo oštra i opora.Najpotpunije podatke za pojedine klimatske faktore sakupio je Dr.R e t h 1 y. Donosimo podatke iz 1913 god. (vidi tabelu 4), koji se doneklerazlikuju od prosječnih (naročito kod temperature i oborina u ljetu). Akooni i ne daju sasvijem prosječnu vrijednost od više godina, to nam dajuopšti pogled i karakteristike klime Deliblatskog Pijeska. Mjerenja su vršenana Flamundi i Kajtasovu.*) Flamunda leži baš u sredini DeliblatskogaPijeska, dok se Kajtasovo nalazi na jugo-istoku Pijeska.Radi boljega razumijevanja donosimo tabele mjerenja obadviju meteorološkihstanica, mjereno na otvorenom prostoru i u šumi.Kod prvoga pogleda pada u oči razlika u vrijednostima između dvijustanica, ma da su one vrlo blizu jedna druge. Udaljenost ne iznosi više od16 km. Razlika je u visini tek 60 m. Nadmorska je visina Flamunde 160,Kajtasova 100 m.Podataka za pritisak zraka nema, no sudeći po ostalim podacima uAlföldu on je najveći u sredini zime (u decembru i januaru), a najmanjinastupom prvih proljetnih dana (u februaru, martu, aprilu,) pa se bašzbog tih razloga i javlja najčešće košava početkom proljeća.Temperatura je na Deliblatskom Pijesku vrlo različita i pokazuje velikeopreke ili ekstreme već prema tome, kakove su uopće godišnje dobe.U ljeti su visoke temperature i velike suše bez oborina, u zimi velika studeni vrlo niske temperature. Temperatura je svakako veća na južnoj negona sjevernoj ekspoziciji, veća na nižem mjestu nego na višemu, dok jeminimum veći na višemu mjestu. Temperatura se jako mijenja prema vrstizemljišta, prema pokrovu zemlje i izdavanju topline. Tako na čistom pijeskuona je najveća, na otvorenom prostoru mnogo veća nego na zatvorenom.Najveća temperatura prema W e s s e 1 y - u zna biti u ljetu do 42° C,najniža po zimi do — 25° C. Amplituda ili razlika između maximuma i minimumakreće se između 21° C i 67° C. Srednja se godišnja temperaturakreće između 9.5° i 11.5° C. Srednja godišnja temperatura na otvorenomeprostoru iznosila je u Flamundi 10.1" C, u šumi 9.6° C, srednja godišnjatemperatura u Kajtasovu na otvorenom prostoru iznosila je 11° C, u šurni10.8° C. Pokazuje se samo neznatna razlika između srednje godišnje vrijednostina otvorenom prostoru i u šumi. Isto tako pokazuju neznatne*) Podatke naše Meteorološke Opservatorije u Beogradu za meteorološku stanicuu Kajtasovu nijesam mogao upotrijebiti, jer su kod svake godine manjkali podaciza 1, 2 ili 3 mjeseca, a uz to nijesu bili ni sređeni.40