Å UMARSKI LIST 1/1936

ćuje od požara i truleži. Nasuprot tome je »Intravan« sredstvo za impregnaciju i dolaziu obzir samo za drvo, kojim će se graditi. Osim toga pronađen je nedavno u Njemačkojjoš jedan novi preparat za zaštitu drva od vatre, koji se dobiva kao sporedniprodukt kod fabrikacije celuloze. Komisijski pokusi provedeni s tim preparatom u tvorniciceluloze Waldhof dali su izvrsne rezultate. Nadalje se vrše pokusi u svrhu čuvanjadrva protiv truleži u'Sovjetskoj Rusiji sa octenom kiselinom, a u Francuskoj iŠvedskoj završena su istraživanja, kojima se ustanovilo, koje vrsti gradnje i drva pružajunajveći otpor protiv vatre. U Švedskoj je ustanovljeno, da zid od mekog drva sa50 mm debelim piljenicama, obložen sa obje strane slojem azbest-cementa debljine 25mm, pruža otpor protiv vatre za vrijeme od 2 il / 2 sata. Ako je sloj azbest-cementadebeo samo 8 mm, onda taj otpor traje 1 sat, a ako je sloj od azbest-ljepenke debeo3 mm, anda otpor traje samo Vž sata. Navedene pokuse pomagala su novčano osiguravajućadruštva, budući da se na temelju njih ustanovilo, kolik otpor pružaju pojedinegrađevine protiv vatre, a o tom je ovisna visina osigurnine.3. O upotrebi drva za ogrjev. Velika propaganda za upotrebu ugljena,a zatim odlika ugljena da daje dvostruko veću množinu kalorija nego drva, potisnulesu drvo kao gorivi materijal. Međutim u zemljama, gdje ugljena nema ili se nalazi umalenim količinama, cijene njegove su vrlo visoke, pa je prema tome i trošak loženjas njime vrlo velik. Uslijed toga poduzeti su razni pokusi u Francuskoj po »Comitéd'Entente de la Forêt française«, a u Švicarskoj po »Brennholzkommission« da seustanovi ogrjevna snaga drva za različito konstruirane peći. Pokusi su pokazali, da sesa drvom u ispravno sagrađenim pećima dade ekonomično ložiti, a postignuti rezultatida su gotovo isti kao sa najboljim pećima kod upotrebe ugljena. Osim toga ustanovljenoje, da postoji velika uštedn a na troškovima loženja, ako se upotrebljava drvonamjesto ugljena, ali razumije se uz uvjet, da ne postoji oskudica na drvu; nadalje daje loženje drvom mnogo zdravije nego loženje ugljenom.Nakon tih pokusa bilo je u Švicarskoj naglašeno, da uzrok manjoj upotrebi drvaza ogrjev treba tražiti u propustima oko usavršavan a uređaja za loženje drvom; zatimu izradbi i dobavi ogrjevnog drva, koje se nisu prilagodile modernim zahtjevima. Daje tome tako, interesantno je napomenuti, da su pekari u Francuskoj u predjelima bogatimna drvu počeli ložiti krušne peći sa »Masutom«, premda je on mnogo skuplji oddrva. Uzrok je tomu bio taj, što je postupak sa »Masutom« jednostavniji. Međutimuslijed loženja s njime kvalitet hljeba je pao i nije odgovarao zdravstvenim zahtjevima.Protiv ovako slabog hljeba pojavili su se prigovori, a ujedno j zahtjev da pekari ložekrušne peći i dalje sa drvom. Pekari su na to pristali, budući da je loženje s drvommnogo jeftinije, ali uz uvjet da im se ogrjevno drvo dostavlja tako izrađeno, kako jeza njihovu upotrebu najpodesnije.U švicarskoj je nadalje tvrtka Sulzer izvela pokuse sa ogrjevnim drvom za centralnogrijanje. Pokusi su pokazali, da tvrdo drvo kao gorivi materijal daje bez promjeneroštilja parnog kotla gotovo iste rezultate kao i koks, samo posluživanje zahtijevaviše vremena i pažnje nego kod koksa. U Austriji je opet u najnovije vrijemekonstruiran uređaj za brzo grijanje vode, koji se loži samo sa mekim drvom. Uopćemože se naglasiti, da se danas mnogo radi na usavršavanju peći i uređaja za loženjedrvom.4. O upojnom pli ггдо iz drva i drvnog uglja. Posljednjih godinadošlo je u mnogim zemljama do velike upotrebe upojnog plina iz drva ili drvnog ugljaza pogon strojeva. Uzrok toj velikoj upotrebi je u prvom redu jeftinoća toga pogonskogsredstva, a zatim što danas svaka država teži za pozitivnom trgovačkom bilancom, teprema tome nastoji da sve potrebe namiruje vlastitim sirovinama, produkcijom i sna-55