Å UMARSKI LIST 1/1936

drvenih pragova na ukupnoj duljini željezničkih pruga 21,6%, a već 1928 g. 75%. Taizmjena željeznih pragova sa drvenima vrši se i dalje brzim tempom i nailazi na sveopćeodobravanje. Uslijed ove sve veće upotrebe drvenih pragova nastoje se, što jeviše moguće, ukloniti neka njihova loša svojstva. Jedno od tih je slabljenje veza izmeđutračnica i pragova. Da bi se to zlo umanjilo, upotrebljavaju se što šira podnožjatračnica i što šire podložne pločice, da se poveća stabilitet gornjih strojeva. Razumljivoje, da to sve poskupljuje izgradnju. Radi toga poduzeta su istraživanja, te seustanovilo, da će vez sa čavlima i vijcima biti to čvršći, što je veći otpor pragovaprotiv izvlačenja istih. Da se taj otpor protiv izvlačenja u što većoj mjeri postigne,utiskuju se u pragove samo na mjestima, gdje će doći čavli ili vijci, asfalt, odnosnosmoli slična supstanca. Tim postupkom povećava se otpor protiv izlačenja, a kaoposljedica toga biće mogućnost upotrebe užih podnožja tračnica i podnožnih pločica,a bez štete po stabilitet čitavog gornjeg stroja.U Švicarskoj povela se nedavno rasprava, da li je bolje upotrebljavati željezneili drvene pragove. Rasprava o tom pitanju bila je opsežna i dugotrajna, te je ispala ukorist drvenih pragova, premda je broj pristalica za željezne pragove bio velik.6. O novim mogućnosti m(a upotrebe drveta. U današnje vrijemenastoje se iz drva raznim metodama i sredstvima postići što vredniji i raznoličnijiprodukti i s tim stvoriti mogućnost što veće upotrebe drva. U tom smjeru ide se brzimtempom. Poznato je na pr., kako naglo napreduje u Njemačkoj produkcija umjetnesvile. Godine 1933. iznosila je ta produkcija 28 mil. kg, a ove godine predložena jeveć proizvodnja od 40 mil. kg. Razumljivo je, da uporedo s time raste i uposlenjeradnika.Osim toga od interesa je spomenuti novu upotrebu celofana namjesto crijevaza kobasice u Njemačkoj. Uzrok toj upotrebi celofana je taj, što se nastoji smanjitiuvoz crijeva iz inozemstva, koji iznosi svake godine oko 40 mil. RM. Celofan se proizvodi,kako je poznato, iz celuloze, a metoda, po kojoj se dobiva, pronađena je u Wiesbadenuu tvornici J. G. Uslijed predstojeće velike upotrebe celofana namjesto crijevaza kobasice uposleno je preko 2000 radnika u gore spomenutoj tvornici u Wiesbadenu.Veliku upotrebu drva pokazuju osim toga tvornice, koje produciraju papirnatevreće. Kad se je u Engleskoj i u Americi uvidjelo, da vreće iz čvrstog papira izvrsnonadomještaju tekstilne vreće (juta) i sanduke, počele su se upotrebljavati u vrlo velikimkoličinama za pakovanje građevnih materijala. Međutim u posljednje vrijemedošlo je do njihove velike upotrebe u Americi za pakovanje brašna, šećera, soli, itd. ito od vremena, kad su konstruirane mašine, koje vreće automatski pune i zatvaraju.Papirnate vreće odgovaraju više higijenskim zahtjevima i bolje isključuju krađu; zatimza zatvaranje papirnatih vreća nije potreban nikakav drugi materijal; nadalje ne pružajumogućnosti curenja i prašenja brašna kao tekstilne vreće. Dokazano je na pr., dase kod tekstilnih vreća izgubi na prašenju i curenju 300—500 g. brašna na 100 kg.Sadržaj papirnatih vreća iznosi 50 kg. Postoji uvjerenje, da će se papirnate vreće jošviše proširiti i gotovo potpuno istisnuti tekstilne vreće iz prometa radi navedenih svojstava,a osobito radi jeftinoće njihove produkcije.7. Rad oko poboljšanja šumske privrede i drvne industrijeu Švedskoj. U Švedskoj je god. 1931. vlada osnovala Savjetodavni odbor sasvrhom da stvori plan za definitivno saniranje švedske šumske privrede. Odbor sačinjavaju2 člana visoke šum. škole i Zavoda za šumske pokuse, 2 člana inženjerske akademije,2 člana tehničke visoke škole, 2 člana iz krugova posjednika šuma i 2 člana izkrugova drvne industrije. Savjetodavni odbor mora se sastati najmanje dvaput godišnje.U jesenskom sastanku mora se izraditi program rada za iduću godinu. Savjete^57