Å UMARSKI LIST 1/1936

jesak dobije više površinske vlage, te odnosi sitnije dijelove na niže i taložiu obliku mehaničkoga taloga zatvarajući pri tome pore i stvarajućineprobojnu ploču. Inače se od kalcijevoga karbonata pri dovoljnoj vlazistvara kalcijev bikarbonat, koji ispunjava šupljine ili kapilare medu pijeskom.Kako je lako pokretljiv, nastoji on da kapilarama dospije na niže.No naglim nastupom suše, u koliko nema pokrova, sjene ili u koliko sezemljište ne obraduje i sprečava time naglo izdavanje vlage (putem ascedentnihtokova), voda se isparava, ugljični dioksid blizu površine ishlapi ina taj način od bikarbonata ostaje samo karbonat. Po Ajtaju i Wagneru u izduvanim mjestima žive neke vrste mahovine, koje su same posebi vrlo higroskopične i za vrijeme padanja kiše nakupe više vlage okosame biljke. Voda i ugljična kiselina rastvara karbonat u bikarbonat, aovaj naglim izdavanjem vlage stvara oko biljke mahovine opet karbonat.Takav skup karbonificiranih dijelova mahovine daje jednu koru, ploču ilibrekčije.Kore i konkrecije mogu biti u raznim dubinama. One mogu biti nasamoj površini (kao tanke kore kod duna poput pustinjskih kora), a mogubiti i na stanovitoj dubini od površine, mogu međutim biti i vrlo duboke,jer je vjetar na te kore kasnije nanio pijesak. Nekad ćemo naći ujednom profilu i više ovakovih ploča, što znači da je vjetar kasnije na njihnanosio pijesak. Dijelovi kore ili scementirani dijelovi ploča, koji su kasnijebili izloženi utjecaju mehaničkoga drobljenja ili utjecaju atmosfere,dali su brekčije.Kore ili ploče nastale ovakovom cementacijom vapnenca pijeska, glinei humusa sasvijem su nepropusne. Priroda s jedne strane sama nastojistvaranjem ovakovih-kora da spriječi ascendentni tok vode i soli i isparivanjevode. S druge strane ovakove ploče ili slojevi apsolutno su nepropusniza descendentni tok vode. Na nekojim mjestima mogu te ploče dadrže vodu iznad sebe. Žilje korijenja ne može u opće prodrijeti kroz ovakoveploče. S pravom se može reći, da su ovakova površinska mjesta najneplodnijidijelovi Pijeska, jer je žilju onemogućeno da se razvija i u dubini.Biljke, koje i uspijevaju (a tih je malo) na ovakovim mjestima, morajuimati male zahtjeve spram plodnosti zemljišta, moraju biti kserofitne(da podnesu sušu) i moraju se razvijati za proljetnoga vremena, kad imaviše vlage. Kako se žilje može da razvija samo u širinu ili u horizontalnomsmjeru, to će broj drveća, koji ovdje može da uspijeva, biti malenodnosno daljina veća, da bi moglo dobiti dovoljno hrane.Pri kopanju bunara na sjevero-zapadnom dijelu Deliblatskog Pijeskapo Ajtay-evim podacima, računajući od površine, nađeno je kod pojedinihdubina ovo:kod dubine od0.60 m: plodna zemlja0.60— 30.53 „ : fini žuti pijesak,30.53— 54.10 „ : fini žuti muljeviti pijesak,54.10— 74.22 „ : fini žuti glineni pijesak sa velikim grudvama,74.22— 80.— ,, : siva pjeskovita glina,80. 106.09 ,, : fini žuti pijesak sa velikim grudvama,106.09—108.25 ,, : smeđa pjeskovita glina,108.25—113.68 „ : fini žuti glineni pijesak sa vel. grudvama,31