Å UMARSKI LIST 1/1936

pravih ljetnih dana nema toliko, jer u proljeću i u jeseni ima dosta hladnihdana.Mrazovi su, kako je već kod radijacije spomenuto, dosta česti (tabela8). Oni se ne samo javljaju u zimi, nego ih nekad zna biti i u samomePerioda mraza Tabela 81913 god.IIIIIIIVVVI1лXXIXIIGodišnjeZadnji ! Prvidan mrazaPeriodabezmrazaFlamunda29271770108172613217 VI12X85Kajtasovo29271480006152712623 IV12 X171maju i junu i već u septembru i oktobru. Kasni i rani mrazovi javljaju seuslijed inverzije temperature u udolicama viših dijelova Pijeska, gdje jenoćno hlađenje zraka veliko, gdje zrak miruje i nema zračnih strujanja,pa se zato tamo redovito i nalaze mrazišta. U 1913 god. zadnji je mrazbio na Flamundi 17. VI. i prvi 12. X. Svega je bilo dana sa mrazom naFlamundi 132, u Kajtasovu 126.Znamo, da od temperature zavisi asimilacija, transpiracija, hranjenjei prirašćivanje. Nije valjda potrebno posebno naglašivati, od kolike supresudne važnosti za uzgoj drveća i trava na DeHblatskom Pijesku ekstremiu temperaturama, što se faktično i opaža na svakome koraku. Suviševisoka temperatura vrlo štetno utječe na rastvaranje humusa i na jakointenzivno izdavanje vlage iz tla. Suviše niske temperature, osobito zavrijeme vegetacije, kad su biljke nježne, unište mnoge biljčice, sadnice itrave ili uopće niže kulture. Poradi visoke temperature ljeti i niske temperaturezimi na DeHblatskom Pijesku može da uspijeva u prvom reduono drveće (i trave), koje podnosi visoku temperaturu, a spram mrazovaje manje osjetljivo; dakle drveće (i trave), koje se može prilikama akomodirati.Takove su biljke kserofitno i pseudokserofitno drveće (i trave),koje se za svoj razvitak zadovoljava sa minimumom vlage ili ima dobrorazvijeno žilje i krošnju sa dosta lišća.Intenzitet je svjetla na DeHblatskom Pijesku prilično velik. G. 1913,ma da je bila kišna godina, godišnje je sjalo sunce na Flamundi 1919.4 sati,u Kajtasovu 1930 sati ili prosječno dnevno 6.3 i 6.5 sati. Bez sunca jebilo u prvom slučaju 59 i u drugom slučaju 68 dana. Razumije se da jeintenzivnost svjetla osobito bila i jaka i duga u ljetnim mjesecima. Takoje maximum trajanja sunčanoga svjetla iznosio u junu 13.5 i 14 sati.Svjetlo pospješuje asimilaciju, transpiraciju, hranjenje i prirašćivanje.Naprotiv jako svjetlo kod tople klime smanjuje količinu humusa u tlu iraširuje stomata u lišću i na taj način sjli na jače izdavanje vlage.Oborine ili vodeni taloži Deliblatskog Pijeska kreću se oko 700 m/mgodišnje, dakle nešto više nego vodeni taloži ostaloga Alfölda, koji sekreću između 500—600 m/m. Po tome se vidi, da Deliblatski Pijesak predstavljajedan prelazni reon od alföldskoga stepsko-šumskoga reona k šumskome.Po Dr. R a p a i c h - u iznose oborine na DeHblatskom Pijeskuprosječno 633 m/m. Po mjerenjima iz 1924/25 god. iznose vodeni taložicea 690 m/m. Po podacima Đ u r i ć a (Vršac), u neposrednoj blizini DeliblatskogaPijeska, bilo je u 1923. god. 707 m/m vodenih taloga. Prema43