Å UMARSKI LIST 1/1936

Ad 2. Staro-planinski fitoklimatski rajon.Ovaj se rajon pruža od zapadne granice Bugarske pa do istočnog dijelaStare Planine, do crnomorskog fitoklimatskog rajona. To je od prilikeondje, gdje nadmorska visina Stare Planine iznosi 500 do 600 m. i gdjedolazi sliv donje Kamčije.U orografskom pogledu nije taj rajon u svemu podjednak. Stara Planinase na dva mjesta uzdiže visoko (na zapadnom i srednjem svome dijelu)pa na taj način nastaju i dvije jače depresije — jedna uz rijeku Iskar,a druga, na istočnom kraju Planine. Sjevernoj ekspoziciji pripada dalekoprostranije područje nego južnoj.U hidrografskom pogledu veći dio leži u slivu Dunava, manji u slivuCrnog mora i Marice odnosno Bijelog mora.Stara je planina u velikoj mjeri izgrađena od vapnenca. Kserofitizamplaninske flore javlja se kao reakcija na to.Klimatske prilike su vrlo interesantne. Minimalna oborina zabilježenaje 1902 god. (u svemu 793 mm), a maksimalna 1901 god. (u svemu 1.553mm). Maksimum je redovito u junu, a minimum u januaru. Od sredinenovembra do kraja aprila stvara se redovito sniježni pokrov, čija maksimalnadebljina nije ispod 50 cm. Na nekojim staništima leži snijeg i zavrijeme ljetnih mjeseci (na visinama od 2000 m i više).Pojas mješovite hrastove šume siže do 600—800 m. i sastojise od vrsta Q. s e s s i 1 i f 1 o r a, Q. pedunculiflora, Casteneavesca, Carpinus betulu s, Coryllus avellana, Pirus communis,Pirus malus, Crataegus monogyna, Prunus spinösa, Ligustrum vulgare i t. d. U tome pojasu dolazi kulturazrnatih usjeva, voća i loze.Nad tim pojasom dolazi pojas bukove šume, koji siže sve do1.550—1.700 m., u kojemu razlikujemo donji i gornji dio. U donjemdijelu u bukovoj sastojini dolazi Populus tremula, Carpinusbetulu s, Alnus g lutin os a, Ulmus montan a, Piruscommunis, Pirus malus, Crataegus monogyna, Crataegusoxyacantha, Evonymus europaeus, Acer campe s-tre, Tilia argen te a, Tilia grandi f o 1 i a, Viburn um 1 a n-tana, Viburnum opulus i dr.U gornjem višem dijelu dolazi Abies pectinata, Salixcaprea, Betula alba, Sorbus aucuparia, Sorbus torminalis,Acer pseudoplatanus, A. visianii, Sambucus racem o s a. Tu dolazi i Juniperus nana i Nardus strict a.Na više staništa, a specijalno na istočnom dijelu Stare Planine, dolaziFagus orientalis.Nad bukovim pojasom dolazi pojas četinara, širok 50—200 m. Tu jePicea excelsa, na čijoj gornjoj granici dolazi Pinus montana.Najviše položaje zauzima visoko-planinski pojas, pojasalpijskih pašnjaka, suvata.U Gabrovskom dijelu Stare Planine čini u bukovoj sastojini donjusastojinu Prunus lauro-cerasus.Izgleda da su se u toku vremena izmjenili fitoklimatski pojasi StarePlanine. Utjecaj čovjeka, čini se, potisnuo je četinare. Sudeći po nazivumjesta izgleda, da je tu bilo negda i borove šume.16