jeme vegetacije nego i zimi. Koliko je utjecaja košava vršila kod stvaranjadanašnjega reljefa zemljišta na Deliblatskom Pijesku, vidimo po tome,što vjetar sa brzinom 4.5—6.7 m na sek. diže već zrna pijeska od 0.25 mm,sa jačinom 6.7—8.4 m/sek. zrna od 0.50 mm, sa jačinom 9.8—11.4 m na sek.zrna od 1 mm, sa jačinom od 11.4—13 m. sek. zrna pijeska od 1.50 mm. Outjecaju košave na stvaranje nanosa i uvala u smjeru jugoistok-sjeverozapadveć je govoreno.Utjecaj se ostalih vjetrova na stvaranju današnjega stanja DeliblatskogaPijeska zato nigde ne osjeća, što kraće vrijeme duvaju i što su slabi.(Nastavit će se — A suivre).SAOPĆENJAPOPULARIZACIJA ŠUMARSTVA.Značaj šumarstva i stanje, u kome se ono danas nalazi, ukazali su već dostajasno potrebu popularisanja ove važne privredne grane u najširim slojevima naroda. Utome pravcu učinjeni su dosada već mnogi pokušaji, pa je mnogo i raspravljano o načinima,na kojima bi se ovo popularisanje izvodilo sa što većim uspehom. Poznavanjenarodnog mentaliteta i poznavanje onoga nivoa u razmatranjima, sa kojime naš narodraspolaže, neophodno je potrebno, da bi se mogla stvoriti jedna praktična i realna baza,na kojoj bi se osnivala sva akcija na propagandi i popularisanju šumarstva.Opažanja dosadanjeg rada u ovome pravcu ističu, da je ovakav rad dao vrlo slabe,gotovo ništavne rezultate. Propaganda šumarstva, s obzirom na opšte privredne prilike,bila je i suviše otkrivena, nije imala toliko sugestivnosti u sebi i promašila je cilj. Zbogčega je sve to došlo, nemoguće je u jednom pogledu obuhvatiti. Ovakva propaganda,daje često utisak neke limunade. Jako izraženi ton apela, koji je tu zastupljen u obilnojmeri, nemože naići na razumevanje u narodu. Propaganda na taj način pokazuje sveone rdjave osobine neke birokratizirane administrativnosti, koja je u današnjem teškomvremenu jako kompromitovana u najširim slojevima.U mnogobrojnim plakatima letcima izdatim i rasturenim od Jugoslovenskog ŠumarskogUdruženja teško se može naći nešto, što bi se sa većim uspehom moglo asimiliratiu narodnim slojevima. U takvoj propagandi nalazimo na krupno odštampaneparole »Čuvaj, gaji i štedi šumu!« Čuvajmo šume! i t. d. Sve to može izgledati lepo,ali nesumnjivo potseća na onih biblijskih 10 Božjih Zapovesti i tada moramo priznati,da je sve to nažalost iluzorno. Jer ako priznamo, da se u današnjem ži)votu niko neobzire na 10 Božjih Zapovesti, onda vidimo, da taj metod nije ni najmanje pogodan zauspešnu propagandu. Parole, koje smo gore istakli kao primer šumarske propagande,predstavljaju uistinu i čitav problem naših šuma i sam cilj ovakve propagande. 1 sadanaravno ostaje samo, da takva jedna parola nadje odjeka u narodu i onda bi ceo problembio povoljno rešen i mi bi bili bezbrižni za budućnost naših šuma. Ali nažalostbaš u tome leži iluzornost i slaba strana jedne ovakve akcije. Narod to oseća samokao jedan službeni gest, kao akciju po dužnosti, i onda nastavlja da tamani i dalje,kao što je to radio i pre propagande i svih apelovanja. Tome se međutim nesmemočuditi. Najširi narodni slojevi, a naročito oni nastanjeni u šumovitim krajevima, stojena vrlo sumnjivom kulturnom stupnju uopšte, a svakodnevni život daje vrlo rdjave46
predispozicije za njihovo pravilno shvatanje šumarstva. Kako će onda šumarska propagandauspevati u tim slojevima^ i kakvi će žalosni rezultati biti postignuti, kada vidimoda jedna ogromna većina inteligencije još nema pravilno shvatanje i ne vidipravi značaj šumarstva u današnjoj društvenoj zajednici. Danas se nažalost šumarstvoi svi mnogobrojni problemi sa njim u vezi obično upoznavaju preko raznih aferai skandaloznih rubrika dnevne štampe. Tako dolazimo do toga apsurda, da s jednestrane imamo u javnosti napr. jednu milijunsku aferu sa šumama, a sa druge stranestupanje u život zakona o kozama. Javnost u svojoj neobaveštenosti dolazi u prirodnusituaciju da ovakvu pojavu prima sa jednom veselom ironijom života, jer oni rezonuju,da je vrlo komično, ako se donosi zakon, koji će sprečit, da koze ne brste lišće, dokse na drugoj strani vodi sudski proces, koji istražuje krivice za milijonske štete, kojimaje država oštećena u šumama. U takvom momentu nije se našao niko, ko bi to objasnioi uzeo u zaštitu sve one principe modernog šumarstva. Javnost je ostala neobaveštena,da — i ako su na dnevnom redu milionske afere — ipak koze ostaju mnogo veći neprijateljnašim šumama. Na taj način može se napraviti jedno originalni!, upoređenje,kojim bi se neobavešteni upoznali sa suštinom celoga konkretnog slučaja. Za vremeSvetskoga Rata, kada su milijoni najboljih ljudi ginuli na frontovima, nikome nije padalonaprimer napamet, da ukine cepljenje dece protiv raznih zaraznih bolesti. A istoi tada se mogao naći neki duhoviti »genije«, koji bi mogao reći: »Zašto se mučite satim cepljenjem i spašavate tu decu? Zar ne vidite, da tamo na frontu izgiboše tolikiljudi ... ?Gotovo analogan je slučaj i ovaj sa šumarskim aferama i zakonima o kozama. Utome je pogledu naša propaganda ostala mrtva.Ovakovih primera ima mnogo i ako ih posmatramo samo kroz dnevnu štampu,dolazimo do saznanja, da bi se baš kroz tu dnevnu štampu morala pokrenuti živa ismišljena akcija na jednoj popularnoj propagandi našega šumarstva, U takvom pogleduinteresantno je navesti i jedan primer uzet iz dnevne štampe. Jedan beogradski dnevnilist (Politika od 22 sept. p. g.) doneo je jedan članak, u kome se pokušava da lansiranekakav nameštaj u seljačkom stilu, a koga izrađuju u Sloveniji primitivni majstori. Pisacistoga članka u pustoj neobaveštenosti, sasvim naivno preporučuje, da se takavnameštaj što više kupuje. Naročito ističe jeftinu cenu, t. j. 3200 dinara, koju smatramnogo povoljnijom nego visoke cene fabričkog nameštaja. Međutim za izradu ovakvogseljačkog nameštaja, kod najpribližnije kalkulacije, dolazimo do činjenice, da je tu potrebnonajmanje 5 puta više drveta, nego što se uzima kod fabričke izrade. Kako seza ovaj nameštaj uzima hfastovo i jelovo drvo, to mora biti jasna količina drveta, kojase mora poseći, da bi jedan takav majstor napravio nešto, što će se upotrebiti kaokućni nameštaj. Glomaznost takvih predmeta, njihova težina i najzad sumnjiva estetikajoš više isključuju onu praktičnu i racionalnu šansu, koja je potrebna za lansiranje ipotrošnju u masi. Pa ipak moramo napomenuti, da je čest slučaj da ovakve ideje nalazesvoje pristalice, usprkos svemu gore navedenom. Mi šumari najbolje moramo znati,šta će biti, ako se počne za ovakve stvari šeći 5 puta i (više stabala, nego što je za istepotrebe uobičajeno. U ovakvim slučajevima mi nesmemo gledati samo onaj momenat,kojim se često želi podiči narodna privreda i potrošnja domaćih proizvoda. Ovde jeglavni momenat rentabilnost i racionalnost, pa u tome pogledu moramo biti štedljiviji.Posle ovakvog slučaja može neko da dodje i da preporučuje izradu seoskih ognjišta,koja gutaju drvo i pretvaraju ga u — dim. A u svim tim slučajevima naša je dužnostda ukažemo na svu nemogućnost i nepraktičnost takvih ideja, jer time činimo akt jednestvarne propagande i popularizacije šumarstva u današnjem životu. Tako shvaćenapropaganda ima ogromno polje za rad u svima slojevima našega naroda i u tomepravcu i najmanji rezultat imaće velike vrednosti za savremeno šumarstvo.Posmatrajući dosadašnji rad na popularizaciji šumarstva i posmatrajući opšteprilike i okolnosti, pod kojim se danas nalazi naše šumarstvo, moramo osetiti, da u to-47