Å UMARSKI LIST 1/1936

jer je isparivanje u šumi već prema obrastu mnogo manje od onoga naotvorenome sa travnim pokrovom — nekada i dva i tri puta manje. Istoje tako isparivanje kod pokretnoga i živoga pijeska manje nego kod nepokretnogapijeska. Velika se razlika vidi između noćnoga isparivanjakod male temperature i danjega isparivanja kod visoke temperature. Isparivanjeje uopće 1913 god. bilo vrlo slabo zbog hladnijega i vlažnijegavremena, naročito u ljetu, te iznosi tek oko 60—70% od redovitoga prosječnogaisparivanja kod normalne temperature i oborina. Isparivanje jeiznosilo 1913 godine u Kajtasovu na otvorenome prostoru 521.1 m/m, au šumi 271.8 m/m (gušća šuma), na Flamundi 486.2 m/m i 443.1 m/m (šumarijetka).Velik utjecaj na isparivanje — osim temperature, količine oborina,vrste tla, pokrova i zasićenosti para — vrši vjetar, što ne smijemo nikakosmetnuti s uma. Vlaga u zraku omogućuje život bilja, pravilnije procese iizjednačuje jače ekstreme temperature. Vlaga u žilju stoji u istom omjerusa zasićenosti zraka sa vodenim parama. Važnost vode i vlage, kojuDeliblatski Pijesak jedino u obliku oborina i veće zasićenosti zraka sa vodenimparama može da dobije, svakome će biti jasna.Ako pogledamo podjelu vjetrova (tabela 4), to vidimo da na DeiiblatskomPijesku najviše piri SE jugoistočnjak ili košava. Za njom dolaziNW ili sjeverozapadnjak, a za ovim SW jugozapadnjak. Ova oba vjetraobično donose kišu. Dalje redom dolaze S južnjak, W zapadnjak, N sjevernjak,NE sjeveroistočnjak, dok je E istočnjak vrlo rijedak. Potpunaje tišina vrlo rijedka, pa zato vrlo malo vremena i iznosi.Od osobito je velike važnosti košava, koja je igrala najveću ulogukod stvaranja današnjega oblika i stanja Deliblatskog Pijeska. Ona jenajviše utjecala na njegove pedološke i klimatske osobine i na njegovufloru. Ona će i u buduće igrati vrlo vidnu ulogu kod uzgoja drveća i trava,koje bi se imale da uzgajaju na Deliblatskom Pijesku. Košava se poĐ u r i ć u javlja i nastaje onda kad nad ruskim i rumunjskim nizinamavlada visok pritisak, a nad Sredozemnim morem nizak pritisak. Zračneili vazdušne mase usljed opreka Transilvanskih Alpa i Balkanskih Planinanajvećim se dijelom prebacuju dunavskim koritom u okolini Tekije. Prebacivanjeje vazdušnih masa slapovito. Po Dr. C z i r b u s u košava je olujanvjetar »fen«, koji nastaje iz ukupnoga utjecaja lokalnih maximumaMale Azije, Južne Rusije, i Balkanskoga Poluostrva i anomalije temperatureBanata (do 7° C toplija nego mjesta sa istom geogr. širinom). Dakošava ima karakteristiku fena vidi se po tome, što se zaštita šume iligrmlja osjeća tek najviše na trostruku visinu toga drveća ili grmlja. Košavaduva dolinom Dunava, a najjača je od Tekije do Beograda. Međutimzna biti još uvijek jaka i u čitavoj Bačkoj, Srijemu i Mačvi.Košava najviše zna duvati nastupom proljeća u martu-aprilu ,a vrlocesto i u jesen i zimi, nekad i po nekoliko nedjelja. Ona je suh vjetar ine donosi kiše. Jačina vjetra iznosi više puta 5—7, što odgovara brzini8—44 m na sekundu. Jačina vjetra iznosi ponekad 18—25 m na sek, a po-• jedini udari i 30 m na sek. Vjetar sa takovom brzinom pravi ogromneštete isušivanjem tla, odnošenjem pijeska sa žilja, kidanjem i povređivanjempupova, lišća i ljetorasta, a nekad i lomljenjem grana i stabala, zatrpavanjempojedinih vrsta kultura i prometnih sredstava, osiromašivanjemhumusa, pospješivanjem isparivanja i smanjivanjem zasićenosti zrakavodenim parama. Taj svoj štetan utjecaj vrši košava ne samo za vri-45