Å UMARSKI LIST 1/1936

Ad 4. Rajon Crnomorskog primorja.Sa sjevera je ovaj rajon omedjen Starom Planinom, što nije bez utjecajas obzirom na klimatske prilike. Inače samo Crno more ne vrši onakojak utjecaj na kopno kao Jadransko i Sredozemno. Tome nalazimo objašnjenjau ovoj interesantnoj pojavi: Crno je more razmjerno maleno, imai manje soli nego voda drugih mora. U nj ulazi slanija voda Mramorskogmora, a koja je osim toga i toplija i gubi se u dubini, dok na površiniostaje hladnija. Zimi je ponekad voda u dubini i za 2° C toplija nego napovršini. Na izmjene u temperaturi, koje se odigravaju na površini, nemautjecaja toplija voda, što je u nižim slojevima. Naprotiv, mnogo utjecajaimaju zračna strujanja, što dolaze najčešće sa sjevera. A te su izmjene napovršini velike i česte. Crno se more u tom pogledu ponaša kao plićak. Uvezi toga imamo činjenicu, da je godišnja temperaturna amplituda vodeCrnoga mora kod Varne 20° C, dok u Britanskom zaljevu iznosi svega12° C. S time se objašnjava i smrzavanje u Crnom moru, koje je — istina— češće na sjevernom njegovom dijelu, ali se događa i uz bugarskuobalu.Uporedivši utjecaj Crnoga mora sa Jadranskim u pogledu zagrijavanjaodnosno ohladnjivanja bliže okoline, stvar stoji ovako: Jadranskomore povećava zagrijavanje u decembru i januaru, a pomaže ohladnjivanjuobale u julu. Crno more utječe na zagrijavanje u novembru, a naohladnjivanje u aprilu i maju. Zimi i ljeti utjecaj Crnoga mora na temperaturunije od važnosti.Na Crnomorskoj obalnoj zoni prema Staikoffu proljeće je produženoi hladno, a jesen duga i topla. Zima nije ublažena utjecajem mora, vjerojatnozbog surovih vjetrova.Prema računu Staikoffa utjecaj Crnoga mora dosiže na kopnu u sjevernojBugarskoj do ovih udaljenosti (izračunato na morski nivo):zimi s proljeća ljeti s jeseni285 km 185 km 175 km 185 kmOborine su na sjevernom dijelu obale okarakterisaneovako:1) oborina ima razmjerno malo (oko 500 m/m ili malo više) godišnje.2) oborine su raspodijeljene kontinentalno, maksimum je mjesecajuna, a nekad i s jeseni.Južni dio obale ima više oborina, sa tipičnim jesenjim maksimumom,pokazujući odlike modificirane mediteranske klime. Taj kraj nesamo što geografski leži južnije nego je i pod utjecajem Crnog i Mramornogmora, te Strandža-planine, koja je paralelna s obalom. Jugozapadnidio stoji naročito pod utjecajem Crnoga mora. Južnije od Bugarskogazaljeva vidi se i u flori očita razlika prema ostalim dijelovima primorja.Taj dio obale Crnoga mora može se smatrati primorjemStrandža-planine.Kod Malog Trnova ima najviše oborina zimi a najmanje ljeti, kao uMediteranu. U crnomorskoj obalnoj zoni je i srednja vlaga zraka viša negou unutrašnjosti.18