Å UMARSKI LIST 1/1936

113.68—115.20 m: glina smeđe-masne boje,115.20—118.14 „ : glina ljubičasto-plave boje,118.14—121.10 „ : žuti glineni pijesak,121.10—150.60 „ : žuto-sivi pješčani kamen,150.60—181.60 „ : isto sa brekčijama,181.60—184.01 „ : siva glina,184.01—185.48 „ : sivi fino presovani pješčani kamen,185.48—200.26 „ : sivi pješčani kamen sa brekčijama.Iz ovoga se vidi, da su sitniji koloidni dijelovi nošeni na niže i u oblikumehaničkoga taloga taloženi.Voda u uzgoju bilja ima presudnu ulogu. Ona je glavni nosilac života,glavni faktor zemljištne dinamike; ona služi kao sredstvo za rastvor soli,ona služi kao transportno i plastično sredstvo kod ishrane biljki i održanjaturgora. Vlažan je pijesak čvršći, jer mu je adhezija veća. Gdje imavode ili vlage, tu se i bilje dobro razvija. Potreba i prisustvo vode nigdjese tako dobro ne uočuje kao baš na Deliblatskom Pijesku. Kad je vlažnagodina sa dosta oborina i trava, raste i drveće da ne može biti bolje. Dokjoš u proljeću ima zimske vlage, drveće i trava lijepo napreduje, sve dokse nastupom suše u ljetu to naj«dared ne prekine, jer nema za uzgoj biljapotrebne vlage. Trava se osuši, a drveće životari. Osjetljivije vrste drvećaizgube lišće i osuše se. Količina vode, koju može pijesak upiti da bude zasićen,iznosi prema Kerneru tek 17.5—27.5% težine, već prema finoćizrnaca (čestica). Maksimalni vodeni kapacitet ili zasićenost iznosi poSchiibleru kod krupnoga pijeska 16%, sitnoga pijeska 12%, kod pjeskovitegline 45.7% i kod teže gline 47,7%.Higroskopične vode kao i vode bubrenja čist pijesak i nema, pa zatonema kod njega kod primanja i gubljenja vlage promjene volumena. Akopijesak ima više primjesa humusa i gline, to će imati i više higroskopičnevode. Po Kerneru je pijesak kod Pešte od veličine 0.12—0.25 mm.imao 1.82—0.42% težine. Glina može iz zraka upiti vlage 24, vapnenac175, a humus 60 puta više nego pijesak.Pijesak upija oborinsku vodu zbog svoga jačega kapilariteta dostadobro i brzo je otprema na niže. Relativni vodeni kapacitet kod pojedinihvrsta zemljišta iznosi u procentima:kod dubine sloja: kod sitne zemlje: kod sitnog pijeska: kod krup. pijeska:0—10 cm.25.56.33.710—2531.66.44.125—4035.57.14.-40—55 ,39.713.—4.855—70 ,42.436.64.470—85 ,42.941.14.685—100 ,43.541.518.2Kako pijesak brzo prima vodu, tako je brzo i ispušta. Uvijek bolje iprije ispušta je onaj pijesak, koji ima veće kapilare i kome je relativni vodenikapacitet površinskoga sloja malen. Sporije ispušta vlagu onaj pijesak,koji sadrži više gline i humusa. Od 100 dijelova vode po S c h ü b 1 e-r u u roku od 4 sata kod temperature od 19° C ispusti čisti krupniji pije-32