Å UMARSKI LIST 1/1936

je čest sjeverni vjetar, koji naglo i silno uzburka more da ono upravopocrni. I nesreće su na njemu česte. Biće, da je po tome dobilo i ime. Najvećisu zaljevi Varnenski i Burgaski. Crno more daje Bugarskoj jeftin saobraćaj,obilje riba i soli i pomaže razvijanju prometa stranaca. Crnomorskavoda nije toliko slana kao primjerice voda našega Jadrana. Jedanlitar crnomorske vode daje oko 18 gr. soli, dok se iz našega mora dobijeviše. Bugari dobivaju godišnje oko 30,000.000 kg. soli. Crno more vršiutjecaj na klimu samo u najbližoj svojoj okolici.Dunav ulazi u Bugarsku kod ušća Timoka, ide oko 400 km izmeđuBugarske i Rumunije, te niže Ruščuka ostavlja Bugarsku. Širina mu je oko650—2.800 m., dubina 3—4, a negdje i preko 30 m. U toku godina promijenioje on svoje korito, pa nam stare tokove pokazuju brojni plićaci iblata, koja su bogata i ribom i trskom (Svištovsko blato). Kraj oko Dunavadosta je suv i ljeti ima izgled prave stepe, koju oživljavaju brojne rijeke,što izviru u Staroj Planini i utječu u Dunav. I ako kraj uz Dunav nazivajuDunavskom ravnicom, teren ovdje nije ni izdaleka ravannego je dosta razveden. Bugarsko podunavlje je inače žitnica SjeverneBugarske.Izmedju Srednje Gore, Rodopa i Egejskoga mora nalazi se T r a k i j-s k a nizina, kroz koju teče najduža i vodom najbogatija balkanska rijeka— Marica, mitska rijeka H e b r u s. Po Marici zove se ta nizina iMaričina nizina. Marica izvire u Rilo-planini iz tri jezera, protječekroz Mominuklisurui natapa Trakijsku nizinu. U donjem svometoku ima ponegdje i širinu od 300 m. Pritoke Maričine dolaze iz StarePlanine i Srednje gore i kada nabujaju, natapaju prostrana Trakijska polja— Plovdivsko i Staro-zagorsko polje. Trakijska nizinaje Bogom blagoslovljeni kraj Bugarske. Tu se uzgaja odavna najbolji pirinačna Balkanu, tu je bogata kultura groždja, voća, žita i duhana, a tuje i bogata kultura ruža. Možemo mirno kazati, da je čitava dolina Maricesamo jedna prekrasna, ali golema bašća Bugarske.Ogradjena sa sjevera padinama Stare Planine, a s juga Srednjom Gorom,redaju se takozvana Podbalkanska polja — Karlovsko,Kazanličko, Sofijsko i druga, koja su također izvor blagostanja.Uporedo sa Starom Planinom diže seSrednjaGora — od Iskrado glavnog zavoja Tundže. Marica je dijeli od Rodopa, a Podbalkanskapolja od Stare Planine. Srednja Gora je niža od Stare Planine i najviši jojje vrh Bogdan (1.573 m.)R o d o p i čine najveći dio Rilo-Rodopskog masiva između rijekaMeste i Marice i između Bjelomorske nizine. R o d o p i nisu ni iz dalekatako dugi kao Stara Planina, a niti toliko visoki kao Rilo. Oni su na glasuzbog prostranih planinskih pašnjaka, imaju obilje vode i mnogo romantičnihklisura. Rijeka Arda prosijeca Rodope i dijeli ih u dvoje: u sjeveroistočnei u jugoistočne. Od ranog proljeća do kasnog ljeta napasuju Karakačaniobilna stada sitnoga blaga na sočnim rodopskim pašnjacima.Istočni Rodopi daju dobar duvan, za koji mnogi kažu da je najbolji u Evropi.U Rodopima živi dosta Bugarskih muslimana. To su t. zv. Pomaci,koji vjeru promijeniše, ali zadržaše ne samo jezik nego i mnoga druga narodnabugarska obilježja.Rijeka Tundža dijeli Tundžanski masiv na dva nejednaka dijela:s jedne je strane Sakar-planina, a s druge Strantjža planina,koja ide sve do Carigrada.9