Å UMARSKI LIST 1/1936

U prvi mah bi se moglo pomisliti, da je to jedno opterećenje za vlasnika tihvoćaka. Nu nije tako, Poznato je, da voćka potrebuje vrlo veliku njegu i da joj se morapoklanjati velika pažnja, ako želimo da ju sačuvamo i odnjegujemo.Omatanje voćaka, i to samo mladih, ima dvojaku svrhu. Prvo, da je očuva odzečeva, i drugo, da ju očuva od pozebe, smrzavice i jakih mrazova. Nadalje je omatanjevoćaka korisno i radi t 0 S a > što se mnogi štetni zareznici, koji inače prezimljujuu zemlji, a u proljeće se penju na voćke i uništavaju ih, zadrže zimi u slami, koja jeomotana oko voćke, pak vlasnik voćke, skidajući u proljeće i paleći tu slamu, spalii njih.Zakon o lovu (indirektno zec) primorava dakle našeg poljoprivrednika, da semalo više pobrine za svoje voćke, a ta briga za voćke je kod našeg seljaka i zemljoradnikau velikoj većini veoma malena, skoro nikakva.Pridodati moramo još i to, da pogibelj od ogrizavanja prijeti samo vrlo mladimvoćkama, kod kojih je vanjska kora još sočna, nu čim ona odrveni, zec ju više ne dira.Nu idemo i dalje u pitanju, koje se odnosi na opće narodne koristi, a koje namodbacuje lov na zečeve. Minulih godina proveli su neki Savezi lovačkih udruženja, naročitoSavez za savsku banovinu, veliku propagandu u inozemstvu za prodaju našežive divljači, a medju ovom i zečeva. Uspjeh nije izostao.Ove godine su već stigle narudžbe za prodaju preko 50.000 živih zečeva (za fazanei poljske jarebice takodjer 50.000 komada).Te narudžbe stizavaju u glavnom iz Francuske, Italije i Engleske, a takodjer i izNjemačke i Austrije. Ove dvije potonje naručuju našu divljač radi osvjezenja krvi, dokprvo navedene radi napučenja.Za žive zečeve plaća inostranstvo dinara 120.— po komadu.Dakle, mi ćemo već za ovu godinu dobiti za naše zečeve u koliko uzmognemodobaviti cijelu tu količinu, oko 6,000.000 (šest milijuna) dinara zdrave inostrane valute.Taj izvoz naše divljači povećavati će se iz godine u godinu, samo ako mi budemo tolikorazboriti, da divljač racionalno njegujemo i uzgajamo.Možemo da se pitamo, zašto inostranstvo kupuje baš našu divljač, kada je imau izobilju u Njemačkoj, Češkoj, Poljskoj i Madjarskoj?1.) Naša država leži skoro u istoj geografskoj visini sa Italijom i južnom Francuskom,pak se naša divljač vrlo lako u tim zemljama aklimatizira — što nije slučaj zadivljač iz sjevernijih krajeva.2.) S obzirom na raznolikost naše flore, kojom se naša divljač prehranjuje, mesoje od naše divljači, naročito zeca, daleko tečnije i ukusnije nego meso divljači iz sjevernijihkrajeva.3.) Naša je divljač poprečno još zdrava, što dobro dolazi kod aklimatizacije ustranim državama, gdje je djelomice degenerisana.Nu niti ovi prihodi, koje smo naveli, nisu jedini, jer znatnih prihoda imamo i odzakupnina, koje se plaćaju za općinska lovišta.Tako je zakupnina samo za općinska lovišta iznosila u godini 1933:1.) u savskoj banovini Din. 1,0939952.) u dravskoj „ „ 2,328.5253.) u dunavskoj „ „ 2.564J0OOIstina je, da u mnogim lovištima ima osim zeca i druge divljači, nu u savskoji dunavskoj banovini glavna je i pretežna divljač baš zec i zec je ona divljač, kojatim krajevima odbacuje milijunske dobiti.Uzmimo samo dunavsku banovinu, gdje osim nešto malo poljskih jarebica i fazana,koji su umjetno uzgojeni, dominira samo zec. Uništimo zeca, uništili smo ne sa-50