Å UMARSKI LIST 1/1936

0 oborinama imamo podatke iz Malko-Trnova, gdje dolazi godišnjeoko 865 m/m, od čega otpada na zimu 308 m/m, na proljeće 196 m/m, naljeto 113 m/m, a na jesen 248 m/m. Prema tome je zimi maksimum. Razdjeljenjeoborina potsjeća na mediteransku klimu. Srednja godišnja temperaturaizgleda da je između 12° i 13° C, srednja januarska je viša od+ 1° C, a srednja julska između 23° i 25° C. Ovaj rajon obiluje maglom,pa izgleda, da su baš magle razlogom, te južne termofilne kulture (pamuk,susam, afion) ne mogu ovdje da uspijevaju.Uporedujući je sa općim klimatskim prilikama u Bugarskoj — klimaStrandže je dosta topla i vlažna, sa razmjerno blagom zimom i vjerojatnosa ne mnogo žarkim ljetom. Uporedjujući je sa mediteranskom klimom —klima Strandže je razmjerno surova; okarakterisana redovnim sniježnimpokrovom kroz zimu. Kirov zove taj rejon prelaznom zonomk sredozemnoj oblasti.1 flora odgovara klimatskim prilikama. U vezi sa vlažnošću pokazujeflora fanerofitni biologični tip. Tu je šuma prirodna vegetacija,pa se fitoklima može označiti šumskom. Šuma zauzima 56% od čitavogaovoga rajona. Ona pripada mezofilnom tipu i okarakterisana jetime što gotovo sasvim nedostaje četinara (izuzetak čini veoma rijetkatisa). Prevladavaju mješovite šume lišćara, medu kojima seističu dva tipa:1) mješovite hrastove šume zauzimaju južne položaje, njihovastaništa imaju razmjerno suhu mikroklimu. i2) mješovite bukove šume, gdje je glavna vrsta bukva(Fagus orientalis Lipsky), koja je rasprostranjena u doljama, nasjevernim ekspozicijama a ponekad i na ravnim položajima. Stanište jojima redovito vlažnu lokalnu klimu. Donju sastojinu, specijalno ušumama ovoga drugoga tipa, čine zimzelene vrste Prunus laurocerasus,Ilex aquif olium i naročito Rhododendron ponticum.Na vlažnijim staništima, u doljama, ova je donja sastojina naročitorazvijena, a na suhim staništima iščezava.U florističkom pogledu rajon Strandže približava se istočnom dijeluStare Planine, gdje se također nalaze isti elementi kao na južnim obalamaCrnoga mora, prije svega Fagus orientalis.Ovdje nema proizvodnje duhana, a ne dolaze ni južne kulture, kojenalazimo u dolini Marice i Strume, čemu je razlogom vjerojatno niskaljetna temperatura i velika magla. Šumski karakter ovoga rajona očitujese u slabom razvitku travnoga pokrova, pa gotovo i nema livada(u svemu ih ima u Malko-Trnovskom okrugu 13 ha.).Ad 6. Planinski rajon u jugozapadnoj Bugarskoj.Ovaj fitoklimatski rajon zauzima centralni dio BalkanskogPoluotoka. Tu se nalazi i najviša tačka na Balkanu: Musala (2924 m.)Njemu pripada Jugozapadna Bugarska, koja ima pretežno planinski karakter.Ovdje nalazimo i najviše bugarske planine: Rilo, ZapadneRodopeiSjeverniPirin,OsogovoiVitošu. Tusui brojne manjeplanine: Verila, Šumatica, Ljuljin, Visker, Golo brdo, Konjova Planinai Paramunska planina. Ovamo spadaju Lozanska Planina i Ihtimanske planine,koje čine vezu sa Srednjom Gorom. Sama Srednja Gora više pripada20