Å UMARSKI LIST 1/1936

što su endemične na Balkanskom poluotoku. Taj silni endemizam približavaovaj rejon mediteranskoj oblasti, jer se medu ovim oreofitnim vrstamanalaze i brojne mediteranske vrste.Kao znak mediteranskih fitoklimatskih odnosa služe i sastojine p i-tomoga kestena, koje su naročito karakteristične za donje dijelovepadina Belasice. Taj pojas dolazi između 250 i 850 m. nadmorske visine.Osim pitomoga kestena dolazi u toj zajednici i mnogo drugihvrsta. Tako često čine glavni dio sastojine:Q. pubescens C. duinensisQ. conferta P. tremulaQ. sessilifora Fagus silvaticaQ. pedunculiflora C. betulusTilia argenteaJuglans regiaFraxinus ornus Platanus orientalisUlmus campestris Prunus aviumAcer campestre P. divericataA. monspessulanumU donjoj sastojini dolaze također mnoge vrste:Paliurus aeuleatus Jasminum fruticansCoryllus avellana Ligustrum vulgareCrataegus monogyna Cornus masRhus ulmifolius Sambucus nigraR. thyrsoides Viburnum lantanaColutea arborescens Juniperus oxycedrusCoronilla emeroidesOd lijana dolazi također više vrsta:Clematis vitalbaVitis viniferaHedera hélixPeriploca jjraeeaCalystegia silvaticaTamus communisKao epifiti dolaze: Loranthus europaeus (na hrastu i kestenu) i Arceuthobiumoxycedri (na vrsti Junip. oxycedrus).Kao i u Gornjo-Trakijskom rajonu i tu se s uspjehom kultiviraju pirinač,afion, pamuk, susam, anason, kikiriki; tu se kultivira i duhan. Krajima po dvije žetve i po tri kosidbe. Plodovi imaju obilje šećera, što je uvezi sa visokom temperaturom.Kulturu loze omogućava razmjerno blaga zima. Tu dolazi i smokva ibadem. U P e t r i č u izdrži u parkovima i Albizzia julibrissin. Danas seprave tamo pokusi i sa uvođenjem masline.Možemo ukratko resimirati karakteristike ovoga rajona: On je vrloblizu mediteranskom, ali niti u florističkom niti u klimatskom pogledu nijemediteranski. On ima modificiranu mediteransku klimu isubmediteransku floru, a to u punoj mjeri odgovara i njegovomgeografskom položaju.(Nastaviće se — A suivre)26