Å UMARSKI LIST 1/1936

Glavni je istočni morski vjetar, koji donosi kišu. Dolazi i crni v j e-t a r s juga kao i drugdje na obali.Primorski crnomorski rajon može se podijeliti udvoje: sjeverni dio s kontinentalnim klimatskim osobinamai južni s modificiranom mediteranskom klimo m. Granica leži otprilike u Burgaskom zaljevu. Ova dva dijela bitno serazlikuju medu sobom i u pogledu vegetacije. Sjeverni dio crnomorskogprimorja, osobito onaj što leži sjeverno od Stare Planine, razlikuje se odsusjednih staništa Sjeverne Bugarske u glavnom po južnim vrstama, kojese tu drže obale: Ci s tus villosus, Celtis australis, Jasminumfruticans, Colutea arborescens, Coronilla emero i d e s i d r.Granicu u rasprostranjenju mediteranskih vrsta u Sjevernoj Bugarskojčine vrste Trifolium: T. Purpureum, T. multistriatum i dr. Odkulturnih vrsta karakteristična je tvrda pšenica — Triticum durumDes.Ad 5. Rajon Strandža-planine.Ovaj rajon nije jasno odijeljen od Crnomorskog obalnog rajona. I onbi se mogao pribrojiti k obalnoj klimatskoj zoni u širem smislu, jer se iovdje vidi jasan utjecaj mora.U biljno-geografskom pogledu predstavlja Stradža-planina jedanod najinteresantnijih dijelova Evrope. Dosta je napomenuti, da ovdjedolazi Fagus orien tališ i Rhododendron ponticum.Strandža nije detaljnije proučena, nema o njoj prije svega detaljnijihmeteoroloških podataka, a ni podataka o florističkim prilikama Ni granicaovoga rajona nije točno određena, a prema tome niti areal raširenjavažnijih biljnih vrsta, koje su karakteristične za ova staništa. Za istočnugranicu može se uzeti linija više manje proizvoljna, koja ide paralelno saobalom Crnoga mora, koja dijeli asociacije subkserofilne flore na obali odmesofilnih, koje su rasprostranjene uveliko u Strandži. Kako se medjutimi na jednoj i na drugoj strani nalazi i subkserofilnih i mesofilnih elemenata,ne može pomenuta granica biti tačno povučena, pa je treba još detaljnijeproučavati. Izgleda, da bi ta granica mogla biti otprilike 10 km odobale.Jednako nemamo podataka za ustanovljenje sjeverne granice, koja ne dopiredo Sozopolja i leži 10—20 km. južno od Burgaskog zaljeva. Sjeverozapadnagranica nije uopće proučavana i samo može da se zamisli negdjeu slivu rijeke Fakije. Južna granica ovoga rajona leži na turskoj teritoriji,o njoj nemamo podataka.Prostranstvo, koje ovaj rajon zauzima na bugarskoj teritoriji, nijeveliko. Granice mu se podudaraju otprilike sa granicom Malko-Trnovskogokruga. Prema tome bi čitavi ovaj rajon u Bugarskoj iznosio oko 850 do900 kv. km.U orografskom pogledu ovo je brežuljkast kraj. Najviši je vrh Mahijada(1.100 m.), koji leži na turskoj teritoriji, a to bi bio i fitoklimatskicentar ovoga rajona. Na bugarskoj teritoriji najviša je kota u ovom rajonu687 m. Opća je ekspozicija sjeveroistočna. Čitav kraj ima obilje dubokihdolina, u kojima je uvijek razmjerno jako zadržavanje vlage.19