Å UMARSKI LIST 1/1936

Vrijeme u satima, kad je nastupio maksimum ili minimum i zakašnjenjeTabela 3Na dubinina površiniod 15 cmod 30 cmod 60 cmMaksimum1416226Minimum461818Zakašnjenje228-616-14Godišnji minimum zakasni na dubini od 80 cm. 32 dana, na dubini od 160cm. 46 dana i na dubini od 320 cm. 41 dan.Sposobnost zagrijavanja zemljišta, ovdje pijeska, do svoga optimumapospješuje uzgoj stanovitih biljki, preko toga optimuma sprečava ga.Koliku ulogu igra humus kod svakoga zemljišta, a napose kod DeliblatskogPijeska već je djelomično i govoreno. Kod predlaganja mjeraza poboljšanje i popravljanje zemljišta prva je i glavna težnja za stvaranjemhumusa i listinca. Humus — kao produkt rastvaranja organskihmaterija uz pomoć kisika ili bez njega uz pomoć bakterija, gljiva i drugihhumifikatora — može najlakše da se rastvori i da dade biljkama potrebnehranive sastojke. On ujedno potpomaže rastvaranje drugih minerala.Humus popravlja fizikalna i kemijska svojstva zemljišta, on ga boijeveže, on reguliše velike opreke topline i svjetla i čuva zemlju od suvišnogaisparivanja, bilo to sušom ili vjetrom.Na Deliblatskom Pijesku nalazimo vrlo lijepe primjere rada biljki imalih životinjica u stvaranju i sakupljanju humusa. Dijelovi pokriveni ibolje zatvoreni drvećem daju vrlo lijepe i dosta debele naslage listinca iprostirke, što se ne opaža samo kod bora i lipe, nego i kod bagrema, topolei grmlja. Vrlo se dobro vidi, koliko je raslinstvo na ovakovim mjestimabolje i naprednije od okolišnjega. Taj humus nije niti suv niti kiseo,nego blag, jer je kod takovih prilika (potrebne zasjene, topline i vlage)rad aerobnih i anaerobnih bakterija i gljiva paralelan i uravnotežen, pase pod utjecajem prvih uz prisustvo oksigena vrši oksidacija, a pod utjecajemdrugih uz nedovoljno prisustvo oksigena redukcija. Nešto bolji dijelovipokriveni travom daju u zoni Deliblatskog Pijeska tako zvani travniblagi humus koji se nagomilava u gornjim slojevima zemlje u glavnom odizumrlog žilja trava i koji je sličan crnicama ili černozemu, koji se stvarapod istim ili vrlo sličnim uslovima, pošto taj dio pijeska spada u područjesemiaridne istočne klime poput ruskih stepa.Pijesak sam, kvare i silikati po svojim osobinama čini mehaničkuosnovu zemljišta, on međutim sam vrlo slabo uzima učešća u kemijskimpromjenama, nego većinom služi kao rezerva. Pijesak je sipak, rastresit ilako obradiv, te za vodu, zrak i žilje probojan. Pijesak kao skelet i inertnisastav zemljišta ublažava prekomjernu energiju aktivne gline (sljepljivanjei vezivost). Pijesak reguliše i ublažuje procese, te im daje mirniji tok,37