Iz prednjih se primjera vidi, da su opreke u temperaturi u šumi manje,temperatura jednoličnija. Zagrijavanje i izdavanje topline brže je naotvorenome nego li u šumi. Što je šuma jače zatvorena, to je ona ljetihladnija, a zimi toplija. Kod rijedke šume to već nije isti slučaj, jer poštose teže zagrijava, a radiaciju pospješuje veća površina, znadu zimski radiacioniminimumi na takvome mjestu biti veći nego li na otvorenome.Suma temperatura za vrijeme vegetacione periode (početak 16—30.IV, a svršetak 1—15. X) iznosila je na Flamundi 2971° C, u Kajtasova3145° C. Vegetaciona je perioda trajala na Flamundi 170 dana, u Kajtasovu173 dana. Prosječna je temperatura bila u prvom slučaju 17.5° C, udrugom slučaju 18° C.Isparlvanje Tabela 6.1913 god.Na čistininoću danju svegaU šumi (rijetka)noću danju svegaNa čistininoću danju svegaU šumi (gusta)noću danju svegaJanuar3-6F 1 am und a6-8 10-4 4-75-310--3-8кajtaso v o9-2 13-0з-з5-99-2Februar3410-3[13-73'910-514-43-912-816-73-48--11-4Mart8-941-350-29--'45-254-215-946-762-610-131--41-1April22'-65-387-318-568-386-814-356-771--14-842-957-7Maj6-349-956-25-844-850-626-673-199-76-923-730-6Juni,»50-660-47-129--36-112-458--70-46-424--30-4Juli5-741-947-64-322-126-44-529-233-73-513-717-2August4-134-238-34-437-141-55--35-940-92-311-413-7Septembar5-736-442-13-940-244-17--34-741-73-811-815-6Oktobar7--38-345-37--49-356-34-834--38-84-617-922-5Novembar5-515-220-74-49-313-75--16'-21--4-210-214-4Decembar3-610-414--2-16-99--2-19-511-62-15.98--Godišnje85-6400-6 486-275-1368'-443-1105-3 415-8 521.165-4 206-4 271-8Ljetna perioda traje dosta dugo (vidi tabelu 7). Prvi se ljetni danirano javljaju. Isto tako znadu kasno prestati zadnji ljetni dani. ZapravoLjetna perioda Tabela 71913 god.IIIIVVVIVIIVIIIIXXPrviZadnjiljetni danLjetnaperiodaGodišnjeVegetacionaperiodaFlamunda1581513161277724 III29 X220170Kajtasovo2481613161277823 III29 X22117342
pravih ljetnih dana nema toliko, jer u proljeću i u jeseni ima dosta hladnihdana.Mrazovi su, kako je već kod radijacije spomenuto, dosta česti (tabela8). Oni se ne samo javljaju u zimi, nego ih nekad zna biti i u samomePerioda mraza Tabela 81913 god.IIIIIIIVVVI1лXXIXIIGodišnjeZadnji ! Prvidan mrazaPeriodabezmrazaFlamunda29271770108172613217 VI12X85Kajtasovo29271480006152712623 IV12 X171maju i junu i već u septembru i oktobru. Kasni i rani mrazovi javljaju seuslijed inverzije temperature u udolicama viših dijelova Pijeska, gdje jenoćno hlađenje zraka veliko, gdje zrak miruje i nema zračnih strujanja,pa se zato tamo redovito i nalaze mrazišta. U 1913 god. zadnji je mrazbio na Flamundi 17. VI. i prvi 12. X. Svega je bilo dana sa mrazom naFlamundi 132, u Kajtasovu 126.Znamo, da od temperature zavisi asimilacija, transpiracija, hranjenjei prirašćivanje. Nije valjda potrebno posebno naglašivati, od kolike supresudne važnosti za uzgoj drveća i trava na DeHblatskom Pijesku ekstremiu temperaturama, što se faktično i opaža na svakome koraku. Suviševisoka temperatura vrlo štetno utječe na rastvaranje humusa i na jakointenzivno izdavanje vlage iz tla. Suviše niske temperature, osobito zavrijeme vegetacije, kad su biljke nježne, unište mnoge biljčice, sadnice itrave ili uopće niže kulture. Poradi visoke temperature ljeti i niske temperaturezimi na DeHblatskom Pijesku može da uspijeva u prvom reduono drveće (i trave), koje podnosi visoku temperaturu, a spram mrazovaje manje osjetljivo; dakle drveće (i trave), koje se može prilikama akomodirati.Takove su biljke kserofitno i pseudokserofitno drveće (i trave),koje se za svoj razvitak zadovoljava sa minimumom vlage ili ima dobrorazvijeno žilje i krošnju sa dosta lišća.Intenzitet je svjetla na DeHblatskom Pijesku prilično velik. G. 1913,ma da je bila kišna godina, godišnje je sjalo sunce na Flamundi 1919.4 sati,u Kajtasovu 1930 sati ili prosječno dnevno 6.3 i 6.5 sati. Bez sunca jebilo u prvom slučaju 59 i u drugom slučaju 68 dana. Razumije se da jeintenzivnost svjetla osobito bila i jaka i duga u ljetnim mjesecima. Takoje maximum trajanja sunčanoga svjetla iznosio u junu 13.5 i 14 sati.Svjetlo pospješuje asimilaciju, transpiraciju, hranjenje i prirašćivanje.Naprotiv jako svjetlo kod tople klime smanjuje količinu humusa u tlu iraširuje stomata u lišću i na taj način sjli na jače izdavanje vlage.Oborine ili vodeni taloži Deliblatskog Pijeska kreću se oko 700 m/mgodišnje, dakle nešto više nego vodeni taloži ostaloga Alfölda, koji sekreću između 500—600 m/m. Po tome se vidi, da Deliblatski Pijesak predstavljajedan prelazni reon od alföldskoga stepsko-šumskoga reona k šumskome.Po Dr. R a p a i c h - u iznose oborine na DeHblatskom Pijeskuprosječno 633 m/m. Po mjerenjima iz 1924/25 god. iznose vodeni taložicea 690 m/m. Po podacima Đ u r i ć a (Vršac), u neposrednoj blizini DeliblatskogaPijeska, bilo je u 1923. god. 707 m/m vodenih taloga. Prema43