Ne, hvala! - Zarez

12 IV/91, 7. studenoga 2,,2.Uvod u katolikeBoris BeckJesu li katolici posebna vrsta ljudskihbiæa?– Ne, oni su u prvom redu ljudi, a potomkršæani. Katolici su tek na treæemmjestu.Jesu li oni graðani drugog reda?– Katkad. Ustavna odvojenost Crkveod drave shvaæa se tako da su i vjerniciodvojeni od drave, a da oni koji nisuvjernici nisu odvojeni od drave.U stvari su dravne institucije(od škole to Televizije) zajednièkovlasništvo svih graðana(pa i vjernika svih moguæihvjera) te su im dune osiguratislobodu savjesti i vjeroispovijesti.Neki primjer?– Rektor Filozofskog fakultetasprijeèio je izbor dekanaTeološkog fakulteta zarektora Sveuèilišta u Zagrebujer je smatrao da je teologijamanje znanost od filozofije. Ipak: upravose godina utemeljenja studija teologijeobiljeava kao datum osnutka Sveuèilištate je upisana na svakoj stranici svakogindeksa. (Ako je u meðuvremenudokazano da je potraga za mudrošæu egzaktnija,svrsishodnija i korisnija od potrageza Bogom, isprièavam se; promaklomi je.)Plašt nevidljivosti i neèujnostiA što je s èetiri ugovora i povlaštenimpoloajem Katolièke crkve?– Drava više ne propisuje moral, negobdije nad slobodom lobiranja – zakonedaje na trište unutar kojega se bore interesnegrupe. Katolièka crkva èini isto što ihomoseksualci i lezbijke: organizira se dabolje proðe u zakonu. Druge su vjerskezajednice još lošije organizirane i još siromašnijepa kasne – ali polako stiu. Prodavaèiceu Getrou takoðer su neorganiziranei siromašne pa ih zakonodavac tretira kaozadnje smeæe.Je li se trebala Katolièka crkva odreæisvojih prava i traiti jednaka prava i zadruge vjerske zajednice?– Ne bi im time pomogla. Zakon svimhrvatskim graðanima osigurava besplatnostudiranje, ali više od devedeset pet postonjih to pravo ne iskoristi. Što bi oni kojinisu upisali studij dobili da se upisani studentiiz solidarnosti s njima odreknu studiranja?Ništa.Vrijeða li se katolike paušalno?– Da. Ja sam u novinama o sebi veæproèitao da sam licemjeran, dogmatièan,rigidan, monologièan, nasilan, nedosljedani demagogièan. Ti sudovi nisu o menidoneseni na temelju poznavanja mojeosobe nego iskljuèivo prema mojoj vjeri.To je definicija govora mrnje.Što je sa slobodom savjesti i vjeroispovijesti?– To se shvaæa tako da svakog tko vjerujeu bilo što treba prekriti plaštem nevidljivostii neèujnosti da ne ugroava sloboduonih koji u to ne vjeruju. Slobodusavjesti i vjeroispovijesti imaju samo ateisti.Je li Crkva bogata?– Ne. Hrvatska je nacionalizacijom,konfiskacijom i privatizacijom osiguralada vjerske zajednice (ne samo katolièkanego baš sve) izgube svaku ekonomskuosnovu za opstanak. Drava je takoðer zasebe pridrala i škole, bolnice i staraèkedomove podignute novcem kršæana.A pomoæ izvana?– Katolicima slabo stie otkad imamomir i demokraciju.Ali je zato došao Opus Dei!– Opus Dei je vrlo strogo organiziran,pomalo staromodan i tajanstven, a namjeramu je da kršæani postanu sveti obavljajuæisvakodnevna zanimanja. Privlaèan jejer polazi od toga da su kršæani usamljeniu svijetu. Neæe preuzeti vlast u Hrvatskoj.Katolici koji nisu kršæaniŠto je s veleèasnim Sudcem?– Za njega se kae da ima nadnaravnedarove stigmi, proricanja i pojavljivanja nadva mjesta istodobno. Tko zna, moda jeto stvarno istina. Ako i jest, njegove privatneobjave ne obvezuju nijednog katolika.A Meðugorje?– Ista stvar.Što je s pedofilijom?– Isus je za pedofile rekao da bi boljebilo da se nisu niti rodili.Smiju li katolici maltretirati homoseksualcei lezbijke?– Homoseksualnost nije spojiva s kršæanskimmoralom, ali nije ni mrnja: kršæaninikome ne smiju èiniti ono što ne bieljeli da se èini njima.A mrnja prema Srbima, muslimanimai idovima?– Dragom Bogu je svejedno je li tkoHrvat ili Srbin. Muslimani, idovi i kršæaniimaju istog oca vjere: Abrahama.Jesu li katolici veæina u Hrvatskoj?– Ne. U Hrvatskoj u crkve ne ide redovitoviše od deset-petnaest posto ljudi, aèak i oni u znatnom postotku (po crkvenimanketama) odobravaju abortuse i rastavubrakova (a po svjetovnim anketama ipodmiæivanje, utaju poreza, kraðu na radnommjestu, alkohol, drogu, braènu nevjeru,ratne zloèine i njihovu aboliciju).Zašto je to tako?Mali katekizam za velike ljude– Ne zna se. Osamdeset pet posto kršæanasplahnuto je krsnom vodom samo izvana,bez ozbiljnih posljedica za duševni idruštveni ivot: sveæenicima dolaze samopo obrtnièke usluge da uvelièaju roðenja,vjenèanja i sprovode.Moe li se biti katolik, a da se ne ide ucrkvu?– Ne, ne moe se èak biti ni kršæanin.Ali zato se moe biti dobar i pošten èovjek.Je li onda Hrvatska katolièka zemljaili ne?– Prije bih rekao da je bioenergijska,makrobiotièka, horoskopska, metroovskai kladionièarska.En de ha, ha, haVole li svi katolici Thompsona?– Ne. Svaki katolik ima svoj vlastitiglazbeni ukus. Isto vrijedi i za èitanje Aralice.Mogu li katolici osnovati svoju stranku?– To više ne bi imalo smisla. Pokazalose da su demokršæanske stranke korumpiranekao i sve ostale.Za koga onda glasaju katolici?– Za onu stranku koja ime najviše kršæanskihosobina. Naalost, naše strankeimaju samo jednu osobinu i to su je naslijedileod glista: na koliko god ih dijelovapodijeliš, svaki dio moe nastaviti ivjetisamostalno.Smiju li kršæani glasati za stranke kojeidolatriziraju rat i endehaziju?– Svaka idolatrija je veliki grijeh.Naginju li sveæenici i biskupi desnici?– Neki, ali to ih ne èini monstrumima.Biskup Prenða moda voli èitati Ivankoviæevuknjigu o Gotovini, ali je prvi i dosadjedini u Hrvatskoj pokrenuo kampanjuprotiv segregacije djece zaraene HIV-om(jumbo plakati plus novèani prilozi).Gradi li se previše crkava?– U Zagrebu je od 1945. do 1990. izgraðenajedna nova crkva, u Splitu jedna, uRijeci nijedna. Kršæani su dugo mise odr-avali u stanovima. Istina, moda je biloviše vjernika kad je crkava bilo manje.Nisu li nove crkve uglavnom rune iloše urbanistièki smještene?– Jesu. Kao i sve što se gradi u Hrvatskoj.Što je s novokomponiranimvjernicima koji se guraju u prveredove, a ne znaju kada trebaustati, a kad sjesti pod misom?– Niste dugo bili u crkvi:prazni su i prvi i zadnji redovi.Koliko katolici morajuimati djece?– Nije propisano. Od kršæanskihroditelja oèekuje seljubav, velikodušnost i vjernost– i to je sve.Bog za malu djecuJe li vjeronauk indoktrinacija? Ne bi lidjecu trebalo pustiti na miru s vjerom dopunoljetnosti?– Vane stvari, kao što su cijepljenje,pranje zubi i prelaenje ceste preko zebrene odgaðaju se do punoljetnosti. Vjera jevjernicima vana stvar.Neka onda ostane u domu. Zašto uvoditivjeronauk u školu i vrtiæ?– Ako se vjera izbaci iz škola i vrtiæa,uèitelji i tete morat æe djeci zabranjivati dase prekrie prije jela i šutjeti ako ih klincipitaju zašto se ide na groblje, kiti bor i farbajujaja.Hoæe li školski vjeronauk poveæati brojkršæana?– Neæe. Djecu roditelji šalju na vjeronaukkao što bi ih vodili na engleski ili ritmiku,dakle aktivnosti namijenjene djeci;djeca se potom vraæaju u domove u kojimase ne moli, ne èita Biblija i ne ide namisu. Gle èuda, po stjecanju punoljetnostidjeca æe izabrati isto što i njihove mamei tate: vjersku indiferentnost, malograðanskuispraznost, moralnu nezainteresiranost.Zašto se onda vodi kampanja protivškolskog vjeronauka?– Zato da se djecu agnostika i ateistaKarikature su preneseneiz Glasa Koncila